Literatura : Pula 1985; Čitaonički pokret u jugoslavenskim zemljama u XIX. stoljeću, Mali Lošinj i Rijeka 1990; Hrvatska čitaonička društva u Istri u 19. i početkom 20. stoljeća, Pula i Pazin 1993; B. Dobrić, Kult

Čitaonice i čitaonički pokret. U XIX. st. i u prvoj pol. XX. st. u hrv. su zemljama čitaonicama nazivana čitateljska društva, klubovi čitatelja i sl. društva koja su promicala čitanje i knjige. Bila s

Pula, Poreč, Nezakcij i dr.) preko srednjovjekovnih trgova u svim gradovima i gradićima do planiranih trgova suvremenoga doba (Podlabin, Raša). Dominantan je središnji prostor - težište grada, sa sred

Pula, 23.IV.2011.). Osnovnu školu pohađao je u Cerovlju, gimnaziju u koparskom sjemeništu iz kojega školske godine 1945./46. prelazi u pazinsko gdje je maturirao 1948. kao jedan od najboljih učenik

Pula razvija kao samostalna srednjovjekovnog komuna. Izvorni mu je gotički sklop, na zasadama sredozemne romaničke predaje i antičkog graditeljstva, u svemu građen po pravilima donesenim na franjevačk

Literatura : Pula 1996.; Ante Šonje, Crkvena arhitektura zapadne Istre, Zagreb - Pazin 1982.; Antonio Rubbi, Moderna arhitektura u Istri, Pula 1995.; Vladimir Pernić, Istarski zvonici i zvonari, Franina i Jurina,

Zvonici, sastavni dijelovi kršćanskih graditeljskih cjelina (crkvi i samostana). U istarskoj tradiciji nisu vezani samo za sakralnu, nego i za obrambeno-zaštitnu funkciju, a katkad se na njih ugrađ

Pula, Trst) najvažniji su fondovi i serije Apostolske kancelarije (Registra Vaticana, 872-882., 1073-85. i 1198-1605., 2041 sv.; Registra Avenionensia, 1316-1415., 350 sv.; Registra Lateranensia, 1389

Literatura : Pula. Razvitak gradskog središta kroz dvadeset jedno stoljeće, Pula 1988; R. Matijašić, Neka topografska pitanja pulskog foruma, Histria antiqua, 1999, 5; V. Girardi-Jurkić, Periodizacija izgradnje an

Forum u Puli, glavni trg ant. grada, na ravnom prostoru između luke i padina brežuljka, 82×37,5m. Prve građevine nastale su u drugoj pol. I. st. pr. Kr., a trg je oblikovan u Augustovo doba. Na trg, o

Pula, 12 km sjeveroistočno od Labina (45°8′N; 14°11′E; 168 m nadmorske visine); 96 stanovnika (2021.), općina Kršan. Smješten na brežuljku iznad živopisnog zaljeva i drage (Plom

...Pula) bila je pod savezničkom vojnom uprav

...Pula, 10.VIII.2023.). Bio je najmlađe od četvero djece poljoprivrednika Antona i Anđele, r

Literatura : Pula 2002.

Pula je početkom 1243. mirom morala prisegnuti na vjernost duždu, a jednim od devetorice prisežnika bio je i Nasinguerra. Monfiorito, tada puljski kaštelan, pokušao je proširiti svoj utjecaj i u sredi

Pula, Buzet, Rab, Bruxelles, Utrecht, Opatija, Krk, Brseč, Lukovdol i dr.), sudjelovao je na 20-ak simpozija i kolonija te na više od 70 skupnih izložbi, među kojima su najzančajnija Il Concorso Inter

Pula – Buje (D21); sjedište istoimene općine. Nalazi se na uzvisini, pokraj raskrižja glavne ceste s cestama za Poreč, Vrsar, Barat i Kringu. U okolici dobro uspijevaju masline, vinova loza i

Pula, Kaštel kraj Buja, Gradina na Brijunima. Naseobinski dio gradina slabije je istražen (Turan kraj Koromačna). U rimsko doba nastaju lokaliteti rustičnih vila (villa rustica), osobito uz morsku oba

Literatura : Pula – Buzet 2003.

Romanička crkvica sv. Marije Magdalene nalazi se u kaštelu Kostel (Pietrapelosa), čineći dio njegova vanjskoga sjeveroistočnog bedema. Vjerojatno je služila kao dvorska kapela. Datacija crkve obuh

Pula) pristajali su brodovi na putničkim linijama od Trsta prema Malom Lošinju, Rijeci, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Kotoru, Draču i drugim odredištima. Tako je, primjerice, 1844. parobrod na jednoj od

Pula od sredine XIX. st. do 1918. bila glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije, u gradu su živjeli brojni njemački časnici Ratne mornarice i državni službenici, zajedno s obiteljima. Oni su iz metr

Literatura : Pula 1995.

Diferencije (differenze, lat. differentae: razlika, spor), nepodijeljene parcele, odn. sporne točke duž mletačko-austr. granice u Istri. U Rašporskom kapetanatu obje su strane provodile uzurpacije na

Literatura : Pula 1987); A. Zaradija Kiš, Šimun Greblo i njegovo tumačenje Muke Kristove (1493), uz izdanje teksta, Pazin 2001.; D. Vlahov, Tko je bio ročki plovan, pop glagoljaš preminuo 1551. godine?, Nova Istra

Greblo, Šimun (Greblić, Simon, Šimun), glagoljaški pisac i pisar (Roč, oko 1472. – Roč, nakon 1539.). Prvu knjigu, glagoljsko Tlmačenie od muki Gospoda našego Isuhrsta prepisao je 5.III.1493.

Literatura : Pula 1991.

Hidrografski zavod u Puli, hidrografska ustanova Austrougarske ratne mornarice, osnovana 1869. pod nazivom Hydrographisches Amt der k. u. k. Kriegsmarine. Prethodno je od 1863. djelovala kao spremi