Pazinske knežije, ostala u vlasti patrijarha do XV. st. Henrikov brat Oton VII. (poslije 1171.-1234.), koji je u spisima od 1215. nosio naslov meranijskoga vojvode, uzalud je prosvjedovao protiv te ca
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu, koje sadrže knjižnu građu od nacionalne važnosti. God. 1995. u njoj je otvorena knjigovežnica, čime je osigurana trajna zaštita fonda. Knjižnica priređuje različite kulturne programe, izložbe,
Pazin, Beram) obilježava glagoljica. Ona se širila prema tzv. kajkavskoj hrvatskoj Istri (Draguć, Roč, Hum, Buzet) i dalje prema Trstu i Gorici, pa su i Slovenci zahvaljujući glagoljici bili pod utjec
pazinski flišni bazen, dobro je očuvano u području od doline Mirne preko Pazina i Lupoglava do okolice Labina. Posebna su odlika flišne sedimentacije u tome koritu pojedinačni vrlo debeli slojevi vapn
Pazin-Lupoglav nisu pronađene dovoljne rezerve ugljena. Jedino su dokazane i potvrđene rezerve ugljena u istraživanjima na prostoru Pićan-Tupljak. Ugljen u eksploatacijskom polju Pićan, prema Rješenju
Pazinu i Labinu. U malim gradićima župna crkva redovito dominira nad manjim nepravilnim trgom s gradskom palačom i ložom (Plomin, Grožnjan, Kršan, Pićan, Žminj i dr.), ponekad s odvojenom ložom (Brseč
Pazin 1996.), Deštini i znamenja (Zagreb 1998.), Horugva nam ćuhta (Rijeka 2002.), zbirke ljubavne poezije Cvjetni ožiljak duše (Pula 1998.) i Ti si jedna nedopjevana pjesma (Poreč-Pula 2001.), sonetn
Pazinskoj knežiji i njezinim privatnim gospoštijama (pod vlašću austr. nadvojvode), te prema Kranjskoj i Furlaniji. Okupljališta krijumčara nalazila su se i u lukama Baštiji na Mirni, gdje se ukrcaval
Pazin 1965., za Novigrad i Umag 1966., Poreč i Buje 1968., Buzet 1969., a prvi ciklus završava s Rovinjom 1977. Tako organiziran sustav nije, međutim, dao i odgovarajuće rezultate u dostignutoj kakvoć
Pazinu (1965.–67.) i MAFAF (1965.–84.). Situacija se promijenila nakon odlaska u mirovinu 1972., kada postaje službeni fotoreporter i član pulske redakcije zagrebačkog Večernjeg lista. Vrh
Sveci, u kršćanstvu, osobe koje za života ostvaruju duhovni i ćudoredni ideal kršćanske vjere. U Katoličkoj se crkvi službeno proglašuju na kraju postupka kanonizacije. U ranom kršćanstvu prvi svec
Pazinskoj knežiji, a otada Mletačkoj Republici kao dio novigradske općine. Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, 1576. naseljavaju se prvi doseljenici (nekoliko obitelji
Pazinu, 2011. u Rijeci i 2013. u Lovranu; deponirana u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre) te Za Cara i domovinu (1914. - 1918.) Povijesnog i pomorskog muzeja Istre (s Bojanom Lazarevičem, Pula 2008.
Pazin i dr. 1993). Prevođen na strane jezike. Nekoliko je njegovih pjesama uglazbljeno (Franci Blašković, Tamara Obrovac, Livio Morosin). Samostalno ili u suautorstvu pisac je tekstova u više monograf
Dȃjla (tal. Daila), naselje sjeverno od Novigrada (45°21′N; 13°32′E); 353 stanovnika (2021.), grad Novigrad. Razvilo se oko istoimene uvale, gdje je u njezinu sjevernom dijelu (
Pazinu (XV. st.), Boljunu (XV. st.) i Humu (XVI. st.), vrata na kaštelu Soardo-Bembo u Balama (XIV. st.). U većini slučajeva gradska su vrata bila arhitektonski malo jače izražen otvor u zidu (Sveti L
Kastafšćina (Kastavština, Kastavšćina), predio oko Kastva, omeđen uglavnom starom administrativnom granicom kastavske općine između grada Rijeke i Učke. Sastoji se od blago valovitog istarskog kršk
Pazin), Častimo Te živi kruh angelski (Mošćenice, Pićan), Marija! O slatko ime i litanije Gospodine pomiluj (Mošćenice), Isuse slatka spomena i Pridi Duše presveti (Pićan) i dr. Zapisivali su ih takođ
Žejȃne (istrorum. Žejân, tal. Seiane), naselje na Ćićariji, na području Opatijskoga krasa, 18 km sjeverozapadno od Matuja u Primorsko-goranskoj županiji (45°26′N; 14°12′E; 61
Pazinštini i nešto manje na Žminjšćini. Tu se tradicionalno uzgajaju kasni krumpir, luk, grah i kupus namijenjen za kiseljenje. U novije doba uzgaja se još mnogo drugih sezonskih vrsta (salata, blitva
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...