Pula, 29.I.2023.). Osim njega, roditelji Anton i Elizabeta imali su dvije kćeri i tri sina. Osnovnu je školu polazio u rodnom mjestu, a u Pazinu gimnaziju, potom i bogosloviju, koju je pohađao i u
Rezultati pretraživanja za: "Pula"
Literatura : Pula 1963.; Marijan Milevoj, „Kratak život rasnog novinara – ili autobiografija Bogoljuba Barjaktarevića“, blog Labinska republika, 1. 3. 2016.; Marijan Milevoj, „Bogoljub Barj
Barjaktarević, Bogoljub – Bogi, zrakoplovni tehničar, novinar, pjesnik (Sutivan, Crna Gora, 18.I.1937. – Labin, 17.VI.1983.). Iz rodne Crne Gore vojna ga je služba dovela u Pulu, pa u L
Pula – Labin – Rijeka. U sastavu Primorsko-goranske županije su i Apsirtidi, tj. cresko-lošinjska otočna skupina (veći otoci Cres, Ilovik, Lošinj, Susak i Unije). Grb Primorsko-goran
Pula, 31.VIII.2013.). Otac Jozo, majka Vinka rođ. Ćosić. Djetinjstvo je proveo u Bapskoj kraj Vukovara. U Borovu Naselju pohađao je industrijsku školu. Roditelji mu se nakon višegodišnjega rada u N
Literatura : Pula 1978.; Ulica Antuna Mihića, https://www.rijeka.hr/mjesni-odbori/skurinjska-draga/zanimljivosti/zanimljivosti-o-imenima-ulica-mjesnog-odbora.
Mihich (Mihic, Mihić), Antonio (Antun) - Toni, antifašist, partizan (Rijeka, 1909. – Učka, 22.VIII.1942.). Po nacionalnosti je bio Talijan. Živio je na Kozali, a kao radnik riječkog brodograd
Literatura : Pula 1989.
pularne tekstove Franine i Jurine, koje je likovno ilustrirao njegov brat blizanac Ivan Bastian. Ostali su mu nedovršenima tekst jedne drame (Zadnji kastavski kapetan) te dva epa, komični Zidanje l
Literatura : Pula – Rijeka 1986.
Predaje, usmenoknjiževni žanr koji se temelji na vjerovanju u istinitost onoga o čemu se priča, bilo stvarnom vjerovanju bilo onome koje još podupiru struktura i izraz teksta, ali ne više i zajednica
Pula, 2.V.2009.). U Zagrebu je završio gimnaziju 1946., Akademiju likovnih umjetnosti 1952. te, dvije godine kasnije, specijalku u klasi prof. Marina Tartaglie. Njegov bogat umjetnički opus nastaja
Literatura : Pula 1995.; G. Radossi, Monumenta Heraldica Iustinopolitana. Stemmi di rettori, di famiglie notabili, di vescovi e della città di Capodistria, Rovigno–Trieste 2003.
Emo, mletačka plemićka obitelj. Podrijetlom je iz Grčke, odakle se preselila u Dalmaciju a zatim u Veneciju, gdje se prvi put spominje 997. U izvorima je zabilježena kao Aimus, poslije Aimo, odnosn
Literatura : Pula 1986.; Catherine Wendy Bracewell, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću, Zagreb 1997.
Uskoci, prebjezi s područja Osmanskoga Carstva koji su kao posadnici graničnih utvrda senjske i kliške kapetanije »uskakali« na osmanski teritorij pustošeći ga i uništavajući tamošnje manj
Literatura : Pula 1978.; Mislav Elvis Lukšić, Barbanski povjesnik Josip Antun Batel (1827-1889). Povodom 175. godišnjice njegova rođenja, Istarska danica, 2002.
Batel (Battel), Josip Antun (Giuseppe Antonio), samouki povjesnik (Barban, 12.III.1827. - Barban, 22.XII.1889.). Kršten je 19.III., otac mu je bio Feliks Toma, zapovjednik općinske straže i kamerar
Literatura : Pula, 9. 7. 2012.; Vladimir Žmak, „Jakov Marčelja, žuipnik u Lanišću. Narodni preporoditelj, preteča Hrvatskog narodnog preporoda u Istri“, Istarska Danica 2013., Pazin 2012., 132-134, Gor
Marčelja, Josip Jakov, svećenik, narodni preporoditelj i glazbenik (Marčeji [Marčelji], 8.VII.1812. - 15.I.1874.). Otac mu je bio Franjo, majka Marija Terezija rođ. Jačić. Osnovnu je školu polaz
Literatura : Pula 1978.; Branko Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982.
Križanić, prezime brojnih popova glagoljaša u srednjoj Istri u XV. i XVI. st. Među njima je značajan Jakov, svećenik i javni bilježnik (kraj XV. st. - prva polovica XVI. st.). O njegovu se životu n
Literatura : Pula 1989.; ista, „Hrvatski svećenici – pjesnici Istre u 19. i na početku 20. stoljeća“, Pazinski memorijal, 23/24, 1995.; Zorko Ritoša, „Svećenici Dvigrada i Kanfanara“,
Studenac, Petar, pjesnik, svećenik i preporoditelj (Rijeka, 31.I.1811. – Kanfanar, 24.V.1898.). Gimnaziju i teologiju završio u Gorici. Zaređen 1834., najprije je službovao u Muntriju, a od 1
Literatura : Pula 1995.; Bruno Maier, La letteratura italiana dell’Istria dalle origini al Novecento, Trieste 1996.
Petronio, Prospero, tršćanski horograf i liječnik (?, 1608. – ?, 1688.). Potjecao je iz stare koparske obitelji. Bavio se književnošću i bio je član akademije Dei Risorti (akademije). Potpisi
Pula (do 1955.). Do sredine 1960-ih bio je dijelom kotara Pula, te višestruko povezan s Istrom (gospodarski, politički i upravno). Poljodjelstvo (maslina, vinova loza), stočarstvo (ovčarstvo) i isk
Pula, 11.III.2024.). Sin znamenitog kipara Dušana i Sonje, rođ. Cvitanić. Osnovnu školu polazio je u Splitu, gimnaziju u Zagrebu. Studirao je povijest umjetnosti u Zagrebu, arhitekturu u Londonu
Pula, 5.IV.2023.). Rođen je kao prvo od desetero djece oca Ivana i majke Marije r. Racan. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, pa je kao 12-godišnjak otišao u pazinsko sjemenište, gdje je 1957.
Stanich, Roberto, privrednik, dijalektalni pisac (Kanfanar, 5.IV.1941. - Milano, 4.XI.2018.). Roditelji su mu živjeli u Puli, ali rođen je kod bake u Kanfanaru kamo se majka sklonila početkom Drugo
Literatura : Pula i Rijeka 1980; S. Vukušić, Recepcija Kumičića u Istri našeg vremena, Forum, 1992, 3–4; Liburnijske teme (zbornik posvećen E. Kumičiću), 1993, 7; K. Nemec, Povijest hrvatskog romana od počet
pularnijih i najčitanijih pisaca u književnosti hrvatskog realizma Kumičić je ujedno i najpoznatiji Istranin u hrvatskoj književnosti. Služio se pseudonimima Jenio Sisolski, Bersečanin i E. K.
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...