Žminja.
Rezultati pretraživanja za: "žminj"
Žminja, sopele na Labinštini i u Rudanima, sopile ili sopele u Hrvatskom primorju i na otocima, a tororo negdanji je naziv s Kastavštine. Graditelj glazbala Anton Peteh nazivao ih je sopiele, a roženi
Žminju (XVIII/XIX. st.), a rezultat je jače izražene slav. kulture u Buzetu, Roču, Žminju i Dvigradu. Glazbeni časopisi: Sv. Cecilija, Gusle, Glazba, Pjevački vjesnik i dr. informiraju o teoriji, hist
Žminju, potom u Poreču i zatim veoma dugo kao istaknuti pulski liječnik i zdravstveni djelatnik. Dr. Dabo jedan je od utemeljitelja zdravstvenog sustava u Istri druge polovice XX. stoljeća. Kao istakn
Žminja, 5.X.1934. - Zagreb, 14.VI.2019.). Završio talijansku osnovnu školu u Kanfanaru nakon koje je 1945. upisao realnu gimnaziju u Pazinu, da bi već sljedeće godine prešao u 2. razred klasične gi
Žminju, Vodnjanu, Brseču, Baderni i dr. Utemeljenjem posujilnica i kreditnoga zadrugarstva s povoljnijim uvjetima kreditiranja i nižim kamatama zadan je ozbiljan udarac dotadašnjem lihvarstvu, a seosk
Žminj, a od 1967. ispovjednik župskih sestara u Pazinskim Novakima. Godine 1969. imenovan je predsjednikom Dijecezanskog katehetskog vijeća, a iste godine postaje i ispovjednikom karmelićanki u Juršić
Žminja i drugih istarskih mjesta pred crkvu donosile kolače koji su karakteristični za kraj iz kojeg dolaze, te fritule kao i velike količine rakije. Samo su žene smjele nazočiti obredu. Jele su kolač
Žminju. Kalvarijom se ponekad naziva zadnja postaja križnoga puta, simboličnog niza postaja koje slijede naraciju Kristove muke. Na brežuljku pokraj Staroga Pazina kalvarija je podignuta pokraj osm
Žminja. Tijekom školovanja u Pazinu radio je u tamošnjoj poljoprivrednoj zadruzi. Omiljeni hobi bilo mu je slikarstvo, osobito je volio crtati pejzaže i portrete. Nacrtao je i prvu poratnu zemljopi
Žminjka, Sedan dan, Ča bin da, Vrhi Ćićarije, Jesen, Znan da je zima i dr. Albumi: Tutofato (1994.), Zarad tebe (1995.), Sentimiento muto (1997.), Vraćamo se odmah (1999.), Na minimumu (2002.), The Gu
Žminja. Na lokalitetima bliže moru (Dvigrad, Brijuni) nekropole imaju izrazite kršćanske značajke. Nekropole i pojedinačni grobovi iz IX.–X. st. jesu Žminj, Goleševo kraj Barbana, Dvigrad, Buzet, Pred
Žminj, Svetvinčenat i Vodnjan, no ne i Pulu jer je promet iz smjera Vodnjana zbog opasnosti bio smanjen. U trećoj svj. pandemiji, koja je harala Europom 1846–61., bolest se proširila na Trst, Rijeku i
Žminja te na rovinjsko područje nakon gašenja Cissanske biskupije (Rovinj, Bale, Savičenta i Dvigrad). Pripadala je Akvilejskoj metropoliji. Unatoč podjeli područja biskupije na dvije države (Mleta
Žminj, Kanfanar i Kringu, a nešto istočnije prolazi željeznička pruga Pula – Divača. Stanovnik je Supȅtarac, stanovnica Supȅtarka, a pridjev supȅtarski. Stanovnici mahom rade u okolnim već
Žminj.
Žminju). Četvrtasta su oblika, krov im je građen uglavnom na tri slijeva, s jedne je strane naslonjen na pročelje crkve, a s triju otvorenih strana trijema na zidane stupove podignute na parapetni
žminjski i tinjanski te javni bilježnik, ovjerio je 1546. svoj prijepis Istarskoga razvoda prema predlošku Jakova Križanića. Postao je pazinskim prepoštom (prepozit) 1550-ih, koji se spominje u izvješ
Žminja.Javlja se u obliku vezanoga (60–65%) ili finogranuliranoga, nevezanoga kremenoga pješčenjaka (35–40%). U Istri se iskorištavao u rim. doba za proizvodnju stakla, a i mlet. staklarska industrija
Žminju, Rovinju i Plominu. Austrijanci su nastavili obnovu cesta, pa je Istra oko 1830. imala otprilike takvu cestovnu mrežu kakva je bila i donedavno. Na razvoj cesta utjecale su pošta i željeznic
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...