Žminja (XVI.-XVIII. st.), Libar žminjski (Žminj 2008.) te više od 150 znanstvenih i stručnih radova i stotinjak znanstveno-popularnih priloga, uglavnom u edicijama HAZU-a (Doseljavanje Grka na Puljšti

Žminja.

Žminja, sopele na Labinštini i u Rudanima, sopile ili sopele u Hrvatskom primorju i na otocima, a tororo negdanji je naziv s Kastavštine. Graditelj glazbala Anton Peteh nazivao ih je sopiele, a roženi

Žminju (XVIII/XIX. st.), a rezultat je jače izražene slav. kulture u Buzetu, Roču, Žminju i Dvigradu. Glazbeni časopisi: Sv. Cecilija, Gusle, Glazba, Pjevački vjesnik i dr. informiraju o teoriji, hist

Žminju, potom u Poreču i zatim veoma dugo kao istaknuti pulski liječnik i zdravstveni djelatnik. Dr. Dabo jedan je od utemeljitelja zdravstvenog sustava u Istri druge polovice XX. stoljeća. Kao istakn

Žminja, 5.X.1934. - Zagreb, 14.VI.2019.). Završio talijansku osnovnu školu u Kanfanaru nakon koje je 1945. upisao realnu gimnaziju u Pazinu, da bi već sljedeće godine prešao u 2. razred klasične gi

Žminju, Vodnjanu, Brseču, Baderni i dr. Utemeljenjem posujilnica i kreditnoga zadrugarstva s povoljnijim uvjetima kreditiranja i nižim kamatama zadan je ozbiljan udarac dotadašnjem lihvarstvu, a seosk

Žminju, ali i Trstu kada se nije mogao nabaviti bliže. Promjene su očigledne i u prigodama za koje se cukerančići peku. Nekada su bili karakteristična svadbena slastica pa su ih uoči svatova žene č

Žminj, a od 1967. ispovjednik župskih sestara u Pazinskim Novakima. Godine 1969. imenovan je predsjednikom Dijecezanskog katehetskog vijeća, a iste godine postaje i ispovjednikom karmelićanki u Juršić

Žminja i drugih istarskih mjesta pred crkvu donosile kolače koji su karakteristični za kraj iz kojeg dolaze, te fritule kao i velike količine rakije. Samo su žene smjele nazočiti obredu. Jele su kolač

Žminju. Kalvarijom se ponekad naziva zadnja postaja križnoga puta, simboličnog niza postaja koje slijede naraciju Kristove muke. Na brežuljku pokraj Staroga Pazina kalvarija je podignuta pokraj osm

Žminja. Tijekom školovanja u Pazinu radio je u tamošnjoj poljoprivrednoj zadruzi. Omiljeni hobi bilo mu je slikarstvo, osobito je volio crtati pejzaže i portrete. Nacrtao je i prvu poratnu zemljopi

Žminjka, Sedan dan, Ča bin da, Vrhi Ćićarije, Jesen, Znan da je zima i dr. Albumi: Tutofato (1994.), Zarad tebe (1995.), Sentimiento muto (1997.), Vraćamo se odmah (1999.), Na minimumu (2002.), The Gu

Žminj, Svetvinčenat i Vodnjan, no ne i Pulu jer je promet iz smjera Vodnjana zbog opasnosti bio smanjen. U trećoj svj. pandemiji, koja je harala Europom 1846–61., bolest se proširila na Trst, Rijeku i

Žminja te na rovinjsko područje nakon gašenja Cissanske biskupije (Rovinj, Bale, Savičenta i Dvigrad). Pripadala je Akvilejskoj metropoliji. Unatoč podjeli područja biskupije na dvije države (Mleta

Žminja. Na lokalitetima bliže moru (Dvigrad, Brijuni) nekropole imaju izrazite kršćanske značajke. Nekropole i pojedinačni grobovi iz IX.–X. st. jesu Žminj, Goleševo kraj Barbana, Dvigrad, Buzet, Pred

Žminj, Kanfanar i Kringu, a nešto istočnije prolazi željeznička pruga Pula – Divača. Stanovnik je Supȅtarac, stanovnica Supȅtarka, a pridjev supȅtarski. Stanovnici mahom rade u okolnim već

Žminju). Četvrtasta su oblika, krov im je građen uglavnom na tri slijeva, s jedne je strane naslonjen na pročelje crkve, a s triju otvorenih strana trijema na zidane stupove podignute na parapetni

žminjski i tinjanski te javni bilježnik, ovjerio je 1546. svoj prijepis Istarskoga razvoda prema predlošku Jakova Križanića. Postao je pazinskim prepoštom (prepozit) 1550-ih, koji se spominje u izvješ

Žminja.Javlja se u obliku vezanoga (60–65%) ili finogranuliranoga, nevezanoga kremenoga pješčenjaka (35–40%). U Istri se iskorištavao u rim. doba za proizvodnju stakla, a i mlet. staklarska industrija