Pazinske knežije. U XIII. st. Brtonigla je pripadala momjanskim feudalcima, a u XIV. st. došla je pod vlast Venecije. Novi val dobjeglica iz Dalmacije naselio se u XV–XVI. st., u sklopu mletačke
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu. Nakon mature odlazi u Casertu da bi se upisao na Zrakoplovnu akademiju (Accademia aereonautica), ali nije prošao na liječničkom pregledu, prije svega zbog slabijeg vida te nedovoljne psihičke
Gmünd, izbjeglički logor istarskog stanovništva 1915.-18., istarski čakavci zvali su ga Kminat. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata (1914.-18.) Istra nije bila čitavo vrijeme ugrožena niti se nal
Ližnjȁn (tal. Lisignano), naselje jugoistočno od Pule (44°50′N; 13°57′E; 61 m nadmorske visine); 1445 stanovnika (2021.), sjedište općine. Nalazi se na padini što se spušta prem
pazinskoj iredentističkoj braći Faustu i Fabiju Filziju („I fratelli Filzi“), koji su mu bili školske kolege u Roveretu, a obojica su ubijeni u Velikom ratu. Iz Milana se ubrzo vraća u
Pazinska knežija). Savez između pape, Francuske (zauzela Milansko vojvodstvo), Španjolske i Carstva (Kambrejska (Cambraiska) liga, 1508.) doveo je do poraza Mlečana (bitka kraj Agnadella, 1509.), koji
Pazina) politički je potpadao pod vlast Venecije, koja nije blagonaklono promatrala prodor tih germanskih ideja, ali nije u tome gledala ni tragične prijetnje, pa je bila tolerantnija prema širenju pr
Antifašizam, pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrat
Pazina. Prvi Mediteranski kiparski simpozij u kamenu održan je tijekom kolovoza i početkom rujna 1970. u čast proslave 50. obljetnice Labinske republike, a prvi sudionici bili su zagrebački kipari
Seghizzi, Augusto Cesare, skladatelj, zborovođa, glazbeni pedagog (Buje, 19.I.1873. – Gorica, 5.I.1933.). Kršten je 6.2.1873. u Umagu, gdje je upisan u matičnu knjigu. Otac Angelo, porijek
Pazinu, 7.V., osnovano Političko društvo za Hrvate i Slovence u Istri, odvijao kroz tršćansko društvo Edinost. Predsjednik Kluba 1889. postao je M. Laginja, a tajnik M. Mandić, što je označilo novu &r
Delbianco, Luciano (Čano), elektrotehničar, političar, sveučilišni profesor (Pula, 10.VI.1954. – Zagreb, 29.IX.2014.). Rođen je u radničkoj obitelji; otac Ivan bio je iz Krnice, a majka Ivka
Istria, L’, tjednik koji je od 3.I.1846. do 25.XII.1852. u Trstu objavljivao i uređivao Pietro Kandler. Nastao je na tradiciji tršćanske historiografije i kulture, koju je obilježio niz publi
Crkva sv. Marije na Placu u Gračišću podignuta je 1425., a sagradio ju je majstor Dento po narudžbi Petra Beračića. Smještena je u središtu ljevkastog trga pa i sama definira prostor tog dijela mje
Pazin, Motovun i Žminj (1956.), te Instituta za šumarska istraživanja iz Zagreba prilikom izrade studije Ekološko--gospodarskih tipova šuma Istre (1973.). Uski obalni pojas Istre te Lošinj i južni
Pazin. Za podizanja đačkoga konvikta velikodušno je darovao obilna sredstva zaklade biskupa Franje Anijana Feretića. Na konvikt je gledao kao djelo i uspjeh HKP u Istri. Zbog zauzimanja za nacional
Curto, Carlo, profesor i povjesničar književnosti, jezikoslovac, esejist (Pula, 27.XII.1892. – Torino, 3.XI.1972.). Otac Domenico, poduzetnik iz Rovinja, majka Giuseppina rođ. Mayer. Obitelj
Pazinu 1912. Porečko kazalište je otvoreno 10.XII.1887. kao Teatro Comunale (Općinsko kazalište), a 15.II.1901., mjesec i pol dana nakon smrti G. Verdija, odlukom Općinskog vijeća preimenovano je u
Furlanija (furl. Friûl, tal. Friuli), zemljopisno-povijesno područje sjeveroistočne Italije, dio talijanske regije Furlanija i Julijska Venecija (Friuli – Venezia Giulia). U najvećoj mj
Pazinu, Poreču, Strasbourgu, Motovunu, Opatiji, Crikvenici i dr. Sudjelovao je u radu mnogih likovnih kolonija i susreta (Rovinj, Poreč, Roč, Medulin, Grobnik…). Gotovo sva otvorenja njegovih i
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...