Pula, 15.VII.1919. – Cleveland, SAD, 31.V.2001.). Sin Josipa i Franciske rođ. Rutar. Rođen je kao najmlađi od četvero braće u obitelji njemačko-slovenskog porijekla, koja se 1910. doselila u

Literatura : Pula 2018.

Društvo perojskih Crnogoraca "Peroj 1657" utemeljeno je 15.XI.2000. s ciljem očuvanja povijesne, kulturne i usmene zavičajne baštine perojskih Crnogoraca i zaštite etničke, kulturne, vjerske

Pula (koja je uvalu odlukom Vlade dobila na upravljanje), bez čijeg odobrenja nije dopušten privez. Mogu se privezivati plovila do 18 m duljine; iznimno, i samo ljeti, moguće je dobiti posebno odobren

Literatura : Pula 1978.

Porta orientale (tal.: istočna vrata), geopolitički pojam kojim je sredinom XIX. st. nekoliko istarskih intelektualaca, među njima i Carlo Francesco Giovanni Combi u časopisu La Porta Orientale izrazi

Literatura : Pula 1995.; Renato Pernić, Meštri, svirci i kantaduri, Buzet 1997.; Gordana Čalić Šverko, "Z bajsun - va Hum", Glas Istre, 27. 5. 1998.; Davor Šišović, Dolazi treća generacija svirača!, Glas

Bȁjs, kordofono narodno glazbalo na kojem se ton proizvodi gudalom. Na istarskom području pojavio se prije više od 150 godina vjerojatno iz alpskih krajeva. Nekada su ga izrađivali mnogobrojni doma

Pula. Promet Zračne luke Vrsar godišnje iznosi oko 1.000 zrakoplovnih operacija za dolazak turista, turističke letove, školovanje i trening pilota i dr. Također se održavaju različita natjecanja,

Literatura : Pula 2008., 70; „jastog“, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, 2021., http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25803, pristupljeno 26. 6. 2023.

Jastog/ragošta (lat. Palinarus elephas ili vulgaris, tal. aragosta, langusta), dugorepi morski rak, desetonožac iz porodice Palinuridae, koji obitava duž čitavog Jadrana. U Istri ima niz varijanti

Pula proglasio ga je 2002. svojim počasnim građaninom, a 2004. i Općina Medulin. U Banjolama mu je posmrtno, 2010., uređena memorijalna soba.

Pula, 14.X.1998.). Rođen je u seljačkoj obitelji s devetero djece. Osnovnu školu pohađao je u Črnomelju, 1935. počeo je učiti pekarski zanat te se 1938. zaposlio kao pekar. Početak Drugog svjets

Literatura : Pula 1995.; Slaven Bertoša, Život i smrt u Puli. Starosjeditelji i doseljenici od XVII. do početka XIX. stoljeća, Pazin 2002.; Giovanni Radossi, Monumenta Heraldica Iustinopolitana. Stemmi di rettori,

Loredan, mletačka plemićka obitelj koja podrijetlo vuče iz XI. st. Njezini su članovi XV.–XVII. st. bili biskupi, duždevi, podestati, zapovjednici mletačkih postrojbi, pisci. Obitelj je bi

Literatura : Pula 1997.

Histarski ratovi (Istarski ratovi), niz ratova potkraj III. i u II. st. pr. Kr. koje su Rimljani vodili protiv Histra. Prvotni rimski cilj bio je suzbijanje njihova gusarenja, a tek zatim i osvajan

Literatura : Pula–Rijeka 1981.

Voltić (Voltiggi, Voltigyi), Josip, leksikograf (Tinjan, 27.I.1750. – Beč, 25.VIII.1825.). Školovao se u isusovačkoj gimnaziji u Gorici (1768.–73.), zatim na političko-kameralnoj školi

Pula 1978), u kojoj tomu dokumentu pristupa ne samo sa stajališta knjiž. povijesti već i sa stajališta diplomatike (i egdotike) te raspravlja o izvornosti, pismu, modelu (formuli), svjedocima i dr.

Pula, 27.V.2023.). Po zanimanju je bio tekstilni tehničar, prije rata radio je u vukovarskoj tekstilnoj industriji Vuteks. Bio je među prvima koji su se dragovoljno pridružili obrani domovine kao z

Literatura : Pula 2016., 94.

Fabris, Erto, sportaš, sportski djelatnik i pedagog (Trst, 27.XI.1932. – Rovinj, 7.XI.2022.). Bio je sin Pietra i Marije, rođ. Buldrin. Već kao gimnazijalac pokazivao je iznadprosječne skl

Literatura : Pula 2010.; „In memoriam - Mate Čvrljak“, http://www.labin.hr/in-memoriam-mate-cvrljak, 19. 4. 2018.; Branko Biočić, „Otišao je akademski kipar i omiljeni labinski profesor Mat

Čvrljak, Mate, akademski kipar (Konjevrate kraj Šibenika, 30.IV.1934. – Rijeka, 17.IV.2018.). Školu za primijenjenu umjetnost završio je 1955. u Splitu. Godine 1961. diplomirao je kiparstvo n

Literatura : Pula 1995.; Giovanni Radossi, Monumenta Heraldica Iustinopolitana. Stemmi di rettori, di famiglie notabili, di vescovi e della città di Capodistria, Rovigno–Trieste 2003.

Verzi, stara mletačka plemićka obitelj, koja se nekada nazivala Guerci, a u Istri je najviše vezana za Kopar. Koparski biskup dao im je u feud obližnja mjesta Tinjan, Pomjan te Koštabonu i njoj pod

Literatura : Pula 1964.; Histria antiqua, 2 (tematski broj: Antički Nezakcij u kulturi i povijesti Istre), 1996.; Kristina Mihovilić – Robert Matijašić, Nesactium, Kulturno-povijesni spomenici Istre 7, Pula

Nezakcij (Vizače; lat. Nesactium), arheološko nalazište na brežuljku Glavica kraj Valture (katastarska općina Muntić), istočno od Pule. Prapovijest. Gradinsko naselje postojalo je od brončanoga i ž

Literatura : Pula, Pula 1967; Ann Terry, "The Opus Sectile in the Eufrasius Cathedral at Poreč", Dumbarton Oaks Papers, 1986., 40; Fina Juroš-Monfardin, "Pitanje likovnog kontinuiteta u Istri na pri

Bizantska umjetnost, kršćanska umjetnost u Bizantskome Carstvu nastala pod utjecajem Bliskog istoka i helenističko-rimske tradicije. U Istri se bizantska sastavnica, kao dio kulturnog nasljeđa, javlja

Pula je tada imala Bagno Polese (1886.) u gradskoj luci i Valkane, Brijuni (Brioni) Salugu, Rovinj Val di Lone, a Poreč je imao kupalište na otočiću Sv. Nikola (1895.), na kojem su se naizmjenično kup