Literatura : Pula, Pula 2005.

Pula je Pula (1954.). Kasnije se bavio lončarstvom te je tijekom ljeta 1919., prodavajući lonce po Istri, upoznao Božu Milanovića. Od 1919. studirao je filozofiju i slavistiku u Zagrebu i Beogr

Pula te financijskoj potpori Istarske županije i Grada Pule, Istra kroz stoljeća ponovno je pokrenuta kao redovita edicija 2018. godine te su krnja kola dopunjena. Aktualno uredništvo radi u sastavu:

Literatura : Pula 1964.; Histria antiqua, 2 (tematski broj: Antički Nezakcij u kulturi i povijesti Istre), 1996.; Kristina Mihovilić – Robert Matijašić, Nesactium, Kulturno-povijesni spomenici Istre 7, Pula

Nezakcij (Vizače; lat. Nesactium), arheološko nalazište na brežuljku Glavica kraj Valture (katastarska općina Muntić), istočno od Pule. Prapovijest. Gradinsko naselje postojalo je od brončanoga i ž

Literatura : Pula, Pula 1967; Ann Terry, "The Opus Sectile in the Eufrasius Cathedral at Poreč", Dumbarton Oaks Papers, 1986., 40; Fina Juroš-Monfardin, "Pitanje likovnog kontinuiteta u Istri na pri

Bizantska umjetnost, kršćanska umjetnost u Bizantskome Carstvu nastala pod utjecajem Bliskog istoka i helenističko-rimske tradicije. U Istri se bizantska sastavnica, kao dio kulturnog nasljeđa, javlja

Literatura : Pula 2013.

Wey, William, svećenik u Devonu, član Exeter i stipendist Eton College-a netom nakon njegova utemeljenja (Engleska, 1407? - 1476). Kralj Henrik VI. ga je podario obilnim davanjima koje je trebao potro

Literatura : Pula 2013.

Locke, John, putnik (Engleska, XVI. st). Locke, kao što je u njegovo vrijeme bilo uobičajeno, odlučio je otputovati u Svetu Zemlju i posjetiti mjesta značajna za kršćanstvo. Iz djela "The voyage of M.

Literatura : Pula 1998.

Partito Cristiano Sociale Italiano (Talijanska kršćansko-socijalna stranka), nastala u Italiji na poč. XX.st., za pontifikata Pija X., pod utjecajem pov. okolnosti i burnih polit. događaja. Među Talij

Pula 1918.). Nakon I. svjetskog rata talijanske vlasti udaljile su ga iz Istre, pa je radio kao učitelj u Sušaku (1919.–29.), a potom kao službenik u JAZU u Zagrebu (1929.–37.). Djelova

Literatura : Pula 2009.

Došen-Dobud, Anka, učiteljica, odgajateljica, pedagoginja (Krnjeuša, 1920, kraj Bosanskog Petrovca). Uslijed rane očeve smrti otišla je u Zagreb gdje je stekla osnovno obrazovanje, te u Sarajevu gdje

Literatura : Pula 1997.

Sipar, zaselak s nekoliko kuća na istoimenom poluotoku, 4km sjeverno od Umaga, i istaknut rt na kojem su ostatci ranosrednjovj. kaštela. Spominje se u različitim inačicama (lat. Sapparis, Sip(p)aris),

Literatura : Pula 1986; L. Foscan, I castelli medioevali dell' Istria, Trieste 1992.

Raunicher (Raunacher), plemićka obitelj koja je posjedovala više feuda u austrijskom dijelu Istre i na Krasu, gdje se spominje od XIV. st. Kandler drži da je podrijetlom iz Toscane, gdje se mogla zvat

Pula, 7.V.1922. – Zagreb, 25.XI.2008.). Iz tada talijanske Pule obitelj se 1925. odselila u Split, gdje je Romeov otac otvorio mehaničarsku radionicu potom i ljevaonicu. Tako je Romeo uz klas

Pula, 15.VII.1919. – Cleveland, SAD, 31.V.2001.). Sin Josipa i Franciske rođ. Rutar. Rođen je kao najmlađi od četvero braće u obitelji njemačko-slovenskog porijekla, koja se 1910. doselila u

Literatura : Pula 2018.

Društvo perojskih Crnogoraca "Peroj 1657" utemeljeno je 15.XI.2000. s ciljem očuvanja povijesne, kulturne i usmene zavičajne baštine perojskih Crnogoraca i zaštite etničke, kulturne, vjerske

Pula (koja je uvalu odlukom Vlade dobila na upravljanje), bez čijeg odobrenja nije dopušten privez. Mogu se privezivati plovila do 18 m duljine; iznimno, i samo ljeti, moguće je dobiti posebno odobren

Literatura : Pula 1978.

Porta orientale (tal.: istočna vrata), geopolitički pojam kojim je sredinom XIX. st. nekoliko istarskih intelektualaca, među njima i Carlo Francesco Giovanni Combi u časopisu La Porta Orientale izrazi

Literatura : Pula 1995.; Renato Pernić, Meštri, svirci i kantaduri, Buzet 1997.; Gordana Čalić Šverko, "Z bajsun - va Hum", Glas Istre, 27. 5. 1998.; Davor Šišović, Dolazi treća generacija svirača!, Glas

Bȁjs, kordofono narodno glazbalo na kojem se ton proizvodi gudalom. Na istarskom području pojavio se prije više od 150 godina vjerojatno iz alpskih krajeva. Nekada su ga izrađivali mnogobrojni doma

Pula. Promet Zračne luke Vrsar godišnje iznosi oko 1.000 zrakoplovnih operacija za dolazak turista, turističke letove, školovanje i trening pilota i dr. Također se održavaju različita natjecanja,

Literatura : Pula 2008., 70; „jastog“, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, 2021., http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25803, pristupljeno 26. 6. 2023.

Jastog/ragošta (lat. Palinarus elephas ili vulgaris, tal. aragosta, langusta), dugorepi morski rak, desetonožac iz porodice Palinuridae, koji obitava duž čitavog Jadrana. U Istri ima niz varijanti

Pula proglasio ga je 2002. svojim počasnim građaninom, a 2004. i Općina Medulin. U Banjolama mu je posmrtno, 2010., uređena memorijalna soba.