završivši studij klasičnih jezika i lingvistike. Nekoliko je godina predavao u školama u južnoj Italiji, najviše u Salernu u Kampaniji, a 1889. dobiva katedru za komparativnu povijest klasičnih i n
Rezultati pretraživanja za: "završ"
završene Srednje tehničke škole u Puli, zaposlio se u Brodogradilištu Crvena zvijezda, koje je 1974. pripojeno Tehnomontu, poduzeću za montažu, proizvodnju, brodogradnju i nautički turizam, gdje je še
završio školovanje za automehaničara u Školi učenika u privredi. Već kao dječačić pokazivao je zanimanje prema brzoj vožnji, otac ga je vodio na utrke motorima u Preluku, a mototrke su vozili njego
završio realnu gimnaziju "Gian Rinaldo Carli" te se 1942. upisao na tršćanski Fakultet političkih znanosti. Iste je godine unovačen i nakon obuke za alpinca sudjelovao je u Drugome svjetskom
završetku rata, u prosincu 1918., vratio u Krmin. Tu je počeo djelovati kao agitator Treće internacionale, bio je aktivan u lijevoj frakciji Socijalističke stranke Italije (Partito Socialista d'It
završio je 1950. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a Višu vojnu akademiju 1956. u Beogradu. Narodnim herojem proglašen je 27.XI.1953. Bio je nositelj niza jugoslavenskih ordena: ratne zastave, brat
završila je u Kopru, a 1931. otišla je u Trst gdje se posvetila učiteljskom pozivu i pisanju. U tršćanskom kulturnom miljeu druži se s istaknutim književnicima i drugim umjetnicima, među kojima su Umb
završava uskrsno slavlje. U Istri tradicionalno simbol Uskrsa nije uskršnji zec ni obojena jaja nego pinca.
Literatura : završni rad, Pula 2018.
Zvōnẽćā (gen. Zvoneće, dat. Zvonećoj; tal. Suonecchia), naselje zaseočnoga tipa na Opatijskome krasu u zapadnoj Kastafšćini/Kastavštini (45°24′N; 14°15′E; 437 m nadmorske visine);
Završio je Višu industrijsku školu u Zagrebu. Hrvanjem se počeo baviti u Zagrebu kao član Hrvačkog kluba Prvomajska, a do kraja aktivne karijere othrvao je tristotinjak borbi. Na Zavodu za fizički
završetkom. Unutar sklopa podignuta je i krstionica križnoga tlocrta u osi bazilike. Osim ovih, unutar i oko gradova izgrađeno je u ranokršćanskom razdoblju niz manjih crkvenih zdanja, u Poreču crkve
završio je u Raši, a srednju školu 1961. u Labinu. U Beogradu je 1966. polazio Novinarsku školu, ali je nije završio. U novinarstvu je od 15. godine kada je prvu informaciju objavio u zagrebačkom l
Završja primjer je skulpture prve pol. XV.st. kakva se javlja u Sloveniji. Ploče propovjedaonice iz Dvigrada (u župnoj crkvi u Kanfanaru) imaju rustično pojednostavljene reljefne prikaze sv. Sofije i
Završki-Visintini di Piemonte, Zabrdo-Zaberdi, Buri-Burri, Zubini, Kortina-Cortina,Talari-Talleri i Kaligarići-Caligarici), Bijele Zemlje-Terre Bianche (70; zaseoci: Lorencini-Lorenzini, Stancija Torč
završetku studija prava postao je pjesnik i istaknuti govornik, tako da je među pravnicima u Veneciji zbog svoje elokvencije prozvan ilirskim Ciceronom. U natpisu na kamenoj ploči u obiteljskoj pal
završnih ratnih operacija. Muzej se bavi i galerijskom djelatnošću, priređujući samostalne i skupne izložbe, uglavnom hrvatskih umjetnika. Neko je vrijeme vodio skupinu Labinskih ateliera i sudjelo
završnom obradbom, a na mjestu ugradnje primjenjuju se ugl. tzv. suhe tehnike spajanja: varenje, zakivanje, spajanje vijcima, čavlima ili moždanicima, lijepljenje i sl. U Istri su tako tijekom dr. pol
završetku rata od mine je kraj Ližnjana stradao talijanski ratni brod Rossarol (duljine 85 m). Između Brijuna i Rovinja potopljen je 17.VIII.1944. talijanski razarač Giuseppe Dezza, tada u službi njem
završetku studija obranio je u Zagrebu doktorsku disertaciju iz marksističke filozofije (1924.). Zbog intenzivne komunističke djelatnosti izgnan je iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) te je n
završenom osnovnom školom i položenim prijamnim ispitom. Osnivanjem Poljoprivredne škole u Pazinu (1905.), u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku, porečka škola gubi na važnosti. Zbog utje
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...