Pazinu, a potom studirao u Trstu, gdje ga je zatekao Drugi svjetski rat. Premda maloljetan, prijavio se u vojsku te bio pripadnikom Satnije sveučilišnih dragovoljaca 3. pukovnije sardinijskih grenadir
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Gerl, Ljudevit – Lujo, časnik, obavještajac (Pula, 18.VIII.1908. – Zagreb, 16.IV.1987.). U matične knjige upisan je kao Ludovicus Paulus (Ljudevit Pavle). Po nacionalnosti je bio Sloven
Pazin, Završje) u središnjoj Istri. Tom je prilikom sastavljen i urbar koji navodi obveze stanovnika kvarnerskih i nekih mjesta u Vipavskoj dolini koje su dotad imali prema feudalnim gospodarima Devin
Pazina, Pule, Rijeke, Rovinja, Voloskog i Žminja. Te je godine predstavljena i talijanska dijalektalna poezija. Prvih godina priređeni su znanstveni skupovi i objavljeni zbornici s temama: čakavska po
Jadran-turist Rovinj je hotelsko-turističko dioničko društvo (d. d.) osnovano 1993. Sljednik je Jadrana i prethodnik Maistre d. d. Jadran-turist Rovinj osnovan je u 31.XII.1993. nakon provedenog
Pazin. Snažno je propagirao intervencionizam te nacionalističke i iredentističke ideje, da bi nakon ulaska Kraljevine Italije u rat na strani Antante (1915.) i sam, kao dobrovoljac, sudjelovao u nj
Pazin 1981.). Kao veliki ljubitelj Istre bio je niz godina i u organizacijskom odboru znanstvenog skupa Susreti na dragom kamenu te je sudjelovao i u uređivanju njegovih zbornika. Za novinarsko-
pazinskoga kneza i gospode deželske (tj. istarskoga sitnog plemstva). Ni jedan se original nije sačuvao, ali je sačuvan prijepis hrvatskoglagoljskoga teksta koji je 1502. prepisao pop Jakov Križanić,
Pazin, 1963), završila je Akademiju za primijenjenu umjetnost u Beču (slikarstvo, grafika, vizualno i medijsko oblikovanje). Bavi se i pedagoškim radom. Samostalno je izlagala u Pazinu, Beču, Zagrebu,
Lapidarij (lat. lapis: kamen), izložba kamenih spomenika, najčešće natpisa (epigrafija) i kiparstva. Može biti dio muzejske izložbe ili pak samostalna izložba. U povijesti muzeologije prve su privatne
Pazinsku knežiju (grofoviju), Momjan i Završje dobiva Albert IV. Svega godinu dana kanijen on dolazi u sukob s Mlečanima. Kapitulaciju potpisuje osobno u Veneciji 21.X.1344. te se obvezuje porušiti ut
pazinski dekanat u dijelu Istre pod austrijskom upravom prešao je iz Porečke biskupije u sastav Tršćanske, kao i kršanski i kastavski dekanat iz Pulske biskupije. Jozefinskim preuređenjem biskupij&aci
Pazinu (1905.), u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku, porečka škola gubi na važnosti. Zbog utjecaja fašističke politike 1920.−45. škola je imala malo polaznika, a znanstvenoistraživač
Pazinu. U Puli je izrazit primjer bečke secesije vila Menedelein, djelo arhitekta Johanna Pokornog, koji je zajedno s Franzom von Kraussom bio angažiran na gradnji elitnoga stambenoga bloka zgrada u m
Pazinu). U IPS-u je od 2013. bio član Suda časti, a 2016. dodijeljena mu je povelja počasnog člana IPS-a. Bio je i član izvršnog odbora HPS-a 1991.-95. Kad je 2001. u Puli osnovana stanica GSS-a, bio
Pazin, na netom otvorenu Visoku teološku školu, gdje je predavao crkvenu povijest, a za taj je predmet napisao i traženu skriptu. Na poticaj američkih Hrvata od 1955. do 1961. pripremao je izdavanj
Govi, Eugenia, knjižničarka (Pula, 17.VII.1921. − Padova, 7.VI.1990.). Krštena je kao Eugenia Maria Gemma 15.VIII., otac Giuseppe bio je časnik, pješački bojnik rodom iz Parme, majka Gemma ro
Pazinska zvona za orkestar (1975). U svojim većim djelima nije upotrebljavao izvorne citate istar. nar. glazbe, nego je na njezinim značajkama gradio vlastiti izraz. Među drugim hrv. i slov. skladatel
Pazinu je odbor osnovan 29.X. pod predsjedanjem Šime Kurelića, a u Opatiji 31.X. pod predsjedanjem Ivana Pošćića. Istra je vrlo kratko bila pod vlašću Države SHS. Već 5.XI., pod izlikom da je saveznič
Sironić, Milivoj, klasični filolog, grecist (Trviž, 11.III.1915. - Zagreb, 8.X.2006.). Zbog istarskog narodnjačkog osjećaja u obitelji (otac Petar i brat Vladimir imali su poslije 1918. velike neug
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...