Deseta regija, Venecija i Histrija (lat. Regio Decima, Venetia et Histria), rimska upravna jedinica kojoj je Istra pripadala vjerojatno od Augustova doba. Obuhvaćala je sjeveroist. Italiju, od Cremone

Pula posjedovali brodove koje su opremali posadom i opremom i kojima su obavljali nadzor istarske obale te pomagali Mletcima u transportu, ratnim akcijama i dr. Slabljenjem Mletaka i proglašenjem s

Pula 2010.  

Osmerokutni mauzolej, grobna građevina iz I. st. nedaleko Dvojnih vrata u Puli, u neposrednoj blizini gradskih zidina. Danas su vidljivi tek ostaci donjeg dijela koji su iskopani 1941 godine. Podnožje

Pula se 1860-ih izgrađivala kao glavna ratna luka austr. Ratne mornarice, pa je u nju 1865/66. preseljena i knjižnica. God. 1869. u Puli je osnovan Hidrografski zavod (Hydrographisches Amt) u koji je

Pula, a na istočnoj obali Rabac, Lovran i Opatija. Nastankom pokreta nesvrstanih gospodarska suradnja s Trećim svijetom bitno je podizala životni standard stanovništva. Brodogradilište Uljanik u Puli

Hekatej Milećanin (Hekatej iz Mileta, Hekatej Hegesandrov, grč. Ἑκαταῖος ὁ Μιλήσιος), istraživač i pisac (Milet, oko 560.

Pula – Matuji (Rijeka). Na samom kraju vale je naselje Plomin Luka (tradicionalno Pȍrat, Plomȋnski Porat), a u neposrednoj blizini Termoelektrana Plomin. Uz Porat je pristanište za manje brod

Ender, Klaus Thomas, austrijski slikar (Beč, 3. ili 4.XI.1793. – Beč, 28.IX.1875.). Već s 12 godina pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti, ali je ubrzo krenuo svojim putem i razvio talent

Pula, 31.VII.1897.). Otac Janez, majka Marija rođ. Raspet (Respett, Razpet). Vjerojatno je u gradnji orgulja bio samouk, iako je zapisano da se za svoje znanje zahvaljuje majstorima kod kojih je

Pȃz (tal. Passo), selo kraj Boljuna (45°17′N; 14°05′E; 346 m nadmorske visine); 62 stanovnika (2021.), općina Cerovlje. Nalazi se na cesti Cerovlje – Boljun – Vranja

Milizia Volontaria per la Sicurezza Nazionale (MVSN, Dragovoljačka milicija za narodnu sigurnost), vojna fašistička postrojba nastala krajem 1922. i početkom 1923. Veliko fašističko vijeće objavilo

Matić, Zora, slikarica (Golišče kraj Litije, 12.II.1923. - Rovinj, 29.X.1999.). Pohađala gimnaziju u Zagrebu, potom 1942.-44. studirala slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Münchenu. Vraća se

Pula) i Bibom Teržan (Ljubljana). Iskopavanje se odvijalo u partnerstvu Instituta za prapovijesnu arheologiju Slobodnog sveučilišta u Berlinu (Institut für Prähistorische Archäologie, F

Pula, 15.II.2017.). Osnovnu i srednju tehničku školu završio je u Splitu. Obitelj se doselila u Pulu, gdje je studirao na Pedagoškoj akademiji. Kraće je vrijeme radio kao nastavnik, a stalno se

Brkȁč (tal. Bercaz, ranije i San Pancrazio di Montona), naselje iznad doline Mirne, u općini Motovun (45°20′N; 13°48′E; 150 m nadmorske visine); 223 stanovnika (2021.). Stanovni

Pula, 2.V.1960. – Muntić, 22.XI.2004.). Još kao dječak počeo je nastupati u raznim kulturno-zabavnim programima i kroz godine odrastanja sudjelovao na javnim priredbama te općinskim i regiona

Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano , a u istarskom dijelu Primorsko-goranske županije Kastav i Opatija. Gradu je na čelu gradonačelnik, kojega imenuje gradsko vijeće. Vijećnici se

Pula počela je emitiranje 31.XII.1960. i bez prekida radi do danas, kada je u okviru Hrvatskoga radija. Ona je uvelike pridonijela informiranosti stanovništva južne Istre, a od 1980-ih i cijele regije

Pula i Poreč, obiluju spomenicima kulture iz rimskog doba i iz doba ranoga kršćanstva.  Crkve, od V. st. pod snažnim utjecajem Akvileje, a poslije i Bizanta (Eufrazijana u Poreču, katedrala i Maksimi