Pazinu, odakle mu je obitelj i gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je povijest umjetnosti i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1973.). Od 1977. radi kao konzerva
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Ptašinski, Josip (Ptašinský, Josef), svećenik i etnolog (Krásná, kraj Frýdeka, Austrijska Šleska, 1.II.1864. – Ostrava, 30.IX.1908.). Otac mu je bio Poljak (J&oacu
Pazin i Rovinj, te istodobno kustos državne arheološke zbirke u Puli (lapidarij u Areni i Augustovu hramu); 1912-18. pokrajinski je konzervator za Austrijsko primorje i Kranjsku (zamjenjivao je France
Barković, Milivoj, svećenik (Brseč, 20.VIII.1915. – Pula, 14.V.1977.). Brsečka obitelj Barković, Gašpar i Antonija rođ. Mavrović, imala je tri sina – Milivoja, Josipa i Mirka, i četiri
Pazinu (1903.–06.), Kopru (1906.–08.), Kastvu (1908.–18.) i Zagrebu (1918.). U Crikvenici je od 1920. bio upraviteljem dječjega doma, 1926. profesorom u Sušaku, potom se vratio u Cri
Pazin 2016. Bio je glavni urednik časopisa Filozofskog fakulteta Tabula (Pula) i član uredništva časopisa Histria antiqua (Pula). Član je uredništva časopisa Annales (Kopar), Vjesnik istarskog arhi
Pazinu, Pazu, Letaju, Lupoglavu, Vranji, Kožljaku, Črnom gradu i Beligradu, Boljunu, Momjanu, Kostelu, Kršanu, Šumberu, Sv. Martinu kraj Letaja, Kaštelu, Sv. Ivanu Kornetskom, Gradini, Trvižu, Žminju
pazinski zbor "Roženice", kojega je bio i utemeljitelj. Sa sva tri zbora postizao je uspjehe na brojnim nastupima u zemlji i inozemstvu. Kao skladatelj ogledao se u gotovo svim područjima
Pazinsku knežiju bila je vitalni prostor jer se kroz nju dolazilo iz zaleđa u Pazin. U XIX. st. suvremene ceste Kopar – Buzet i Kastav – Pazin probijene su rubom Ćićarije, tako da je ostal
Pazinu. Stajao sam pred ekspertima Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza, Engleske i Francuske, sila koje su odlučivale o sudbini Istre. Postali smo ljuti protivnici. Eksperti sila imali su svoje namj
Mauro (Mavro, Mavar, lat. Maurus), Porečki, sveti, biskup, mučenik (?, III. st. – ? Poreč, oko 304.). Prvi je poznati biskup Porečke biskupije. Za Dioklecijanova progona mučen je i ubijen, za
Morosini (Morosin), stara mletačka plemićka obitelj. Prvi se put spominje u X. st., kada je dala podignuti crkvu sv. Mihovila Arkanđela i samostan San Giorgio Maggiore, čiji je osnivatelj Giovanni.
Pazin, Poreč, Umag, odnosno Novigrad) te Gaetano Callido sa sinovima (Kopar, Buzet, Buje, Motovun, Oprtalj, Lovrečica). Rovinjske orgulje u crkvi sv. Eufemije izgradio je Antonio Barbini iz Murana (17
Pazinu 4 i u Središnjoj knjižnici »Srečko Vilhar« u Kopru 4. Najvećim dijelom potječu iz venecijanskih tiskarskih radionica. U Sveučilišnoj knjižnici u Puli čuva se jedna inkunabula P. P.
Ravnić, Tomislav (Tomo), gospodarstvenik i društveno-politički radnik (Ližnjan, 31.VIII.1928. – Pula, 20.XII.2022.). U matične knjige bio je upisan kao Thomas tj. Tomo Ravnich, otac mu je tak
Hütterott, Carla Ida Barbara Elizabeth (Elisabetta), barunica i poduzetnica (Trst, 11.I.1897. – Sveti Andrija kraj Rovinja, kraj svibnja ili početak lipnja 1945.). Barbara je bila mlađa
Pazinu studirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1965. diplomirao. Pripravnički staž odradio je u pulskoj bolnici i potom se zaposlio u porečkom Domu zdravlja. Brzo je pre
Pazinu na motoru Puch 250), a 1968. počeo se baviti automobilizmom. Bio je član Auto-moto kluba (AMK) Pula od 1965. do 1978., potom AMK Buzet (1979.), Auto kluba (AK) INA iz Rijeke (1980.-82.) te AK P
Pazinu i Zagrebu. Organizacijski oblik, metoda rada i profesionalni pristup omogućavali su, u uvjetima samoupravnog sustava, brz i učinkovit odgovor tržištu. Do 1990. poduzeće je zapošljavalo 130 do 1
Pazina, a posebice su cijenjeni oni na području Novigrada te Umaga, koji je postao središtem svih kinološko-lovnih zbivanja. U više navrata u Istri je organiziran Kup Europe za kontinentalne i englesk
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...