Literatura : Pula, Pula 1988.

Seosko sjedište (komunsko sjedište, pod ladonjon, pod murvon, pod hraston), mjesto okupljanja, sastajanja i raspravljanja na selu, ispod stabla okružena četvrtastim ili kružnim kamenim sjedalima (bank

Pula, Poreč, Pazin, Kopar, Volosko-Opatija i Mali Lošinj (ukupno 4.713 km2 i 347.786 stanovnika 1921.). Najviša kotarska vlast bili su civilni komesari. Talijanska je vlada i prije službenoga priključ

Pula (veza Beč–Pula).

...Pula, 4.V.1931. – Sanremo, 4.VII.2022.). U rodnom gradu završio je osnovnu školu, a iselio se s obitelji u masovnom egzodusu

Pula (1963.). Pod naslovom Istarski borac (nova serija) ponovno izlazi 1969.–73. kao časopis mladih Istre te 1974. kao časopis za kulturu i društvena pitanja amatera i entuzijasta Istre, a na

Pula i Trst – Piran. Tijekom Prvog svjetskog rata brod je bio zaplijenjen i privezan u venecijanskoj luci, a po njegovom završetku do zime 1929. povezivao je Trst s Istrom, Zadrom i Dalmacijom,

Pula), a na izborima 2001. u Ližnjanu i Puli sa 6 vijećničkih mjesta i u koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom i Nezavisnom listom Loredane Štok uspostavila je vlast. Poslije prijevremenih izbora

Literatura : Pula 1995.

Dell’Oca, Zuan’Antonio, geometar (XVI.st.). Njegovo se prezime u izvorima i literaturi navodi u različitim oblicima: All’Occha, Dell’Oca, Dall’Occa, L’Oca, L’Ocha, De Locha, Loca itd. Bio je mjernik p

Pula, prije dvije tisuće godina, bio je podijeljen i dat zaslužnim rimskim vojnicima koji su obrađivali tu zemlju, a zemlja se dijelila prema centurijama, odnosno kvadratnim plohama površine 710 x 710

Literatura : Pula 2011., 176-179.

Crkva sv. Marije Magdalene nalazi se na uzvisini uz poljski put dva kilometra jugozapadno od zaseoka Šorići na Rovinjštini, na području nekadašnje dvigradske općine. To je jednobrodna romanička crk

Literatura : Pula 2005., 15-17; Istra kroz vrijeme - Pregled povijesti Istre sa osvrtom na grad Rijeku, ur. Egidio Ivetic, Rovinj-Rovigno 2009., 138-139;

Rimskim osvajanjem Istre 177. pr. Kr. počinje razvitak cestovne infrastrukture na poluotoku. Ceste su bile glavne žile za širenje imperija i simbol moći i kvalitete Rimskog Carstva. Za Istru je bil

Literatura : Pula 1972.

Kolhiđani (prema grč. Κολχίς: Kolhida) ili Kolšani (grč. Kόλχοι), antički narod koji je živio u bogatoj Kolhidi na istočnoj obali Crnoga mora (p

Literatura : Pula 2013.

Sanseverino Aragonski, Roberto (ili Roberto da San Severino), talijanski vojskovođa, kondotjer (V. 1418 - Calliano, 10. X. 1487). Bio je grof Colorna (1458-1477) te prvi grof Caiazza (od 1460). Služio

Literatura : Pula 1977; D. Alberi, Istria: storia, arte, cultura, Trieste 1997.

Ivanovci (hospitalci, malteški vitezovi; lat. Ordo militiae Sancti Joannis Baptistae hospitalis Hierosolymitani; Red vojske sv. Ivana Krstitelja jeruzalemskoga hospitala ili Ordo fratrum hospitaliorum

Literatura : Pula – babilonska kula", Istra, 1989., 1–2, Dobitnici "Nagrade Vladimir Nazor" 1959. - 2005., objavljeno 3. 6. 2013. na: https://min-kulture.gov.hr/.

Katušić, Ivan, pripovjedač, romanopisac i publicist (Omiš, 25.XII.1923. - Split, 6.XI.1985.). U Zagrebu je 1956. diplomirao na Pravnome fakultetu te 1961.–69. bio zaposlen u Croatia-filmu, a

Pula d.d.. Dolaskom njemačkog vlasnika modernizirana je proizvodna tehnologija i unaprijeđena zaštita okoliša. Proširen je i asortiman proizvodnje, tako da danas u programu laboratorijskoga stakla pro

Pula); 2007. ‒ Snježana Pejović Petraček (Buje) i Bogislav Marković (Beograd); 2008. ‒ Ivana Peruško (Zagreb); 2009. ‒ Vesna Lemaić (Ljubljana); 2010. ‒ Jelena Đokić (Beograd); 2011. ‒ Darko Macan (Za

Literatura : Pula 1995.

Fontik (tal. fondaco, mlet. fontego: tržnica , dućan, skladište), srednjovjekovni naziv za zgradu ili kompleks zgrada koje su služile za odlaganje robe i smještaj stranih trgovaca, a u istarskim grado

Literatura : Pula 1999.

Preradović, Dušan pl., kapetan bojnoga broda austrougarske Ratne mornarice (Beč, 18.IX.1854. - Beč, 30.IX.1920.). Sin hrvatskog pjesnika Petra pl. Preradovića, otac austrijske književnice Paule von

Literatura : Pula 2007.

Osmak, Milan, književnik, novinar, urednik (Pančevo, 9.III.1940. – Zagreb, 13.II.2015.). Dijete Puljana koji, poslije propasti Austro-Ugarske Monarhije, s obitelji odlazi u emigraciju. Nakon