...Labin, 1914. – Crljenka kraj Vrsara, 8.V.1944.). Studirao je na Pomorskom institutu u Trstu, te je plovio kao časnik na brodovima talijanske trgovačke mornarice. Dipl
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labin, 14.II.1844. – Labin, 25.XI.1925.). Rođena je u uglednoj građanskoj obitelji, doseljenoj 1720. iz Furlanije. Obrazovao ju je otac, a potom je privatno studirala te 1873. počela raditi k
Literatura : Labinski kotar i Kras)“, Ljetopis JAZU, 57, 1953., 67-140; Robi Selan, "Poginulima u Velikom ratu", Glas Istre, 13. 6. 2014.; Ivana Nežić, „Iz morfologije južnih labinskih govora
Labina (44°59′N; 14°9′E; 425 m nadmorske visine); 8 stanovnika (2021.), općina Raša. Naselje se nalazi na jednoj od najviših kota na Labinšćini, na proplanku okruženom četirima
Labin, 14.VIII.1633.). Bio je članom venecijanske bratovštine slikara Arte dei dipintori od 1594. do 1609. Nakon toga nastanio se u Labinu, zasnovao obitelj i postao uglednim građaninom. Pripisu
...Labin, 22.VII.1665.). Bio je istaknuti svećenik Pulske biskupije, zamjenik generalnoga vikara, vrlo obrazovan i poduzetan. Pri pastoralnim je vizi
labinu i Raši. Obolio je od tuberkuloze pluća, nije pravovremeno liječen, pa je cijeloga života bio krhka zdravlja. Počeo je raditi kao ličilac i pismoslikar u Labinu, gdje je 1952.-54. pohađao Šk
Literatura : labinska-republika.blogspot.com/2013/07/kovarice-iz-rase.html, 6. 7. 2013.
Labinšćine zvali su ih kȃvarice), kamioni preuređeni za razvoženje rudara ugljenokopa Raša i Labin, koji su imali ugrađen zatvoreni sanduk s klupama u koji se ulazilo sa stražnje strane. Raški i la
Labinštini, 16.IV.1910. – Salakovci, 18.XI.1983.). Već je kao dječak izrađivao različite svirale, a poslije je, dobivši pouku od rođaka Ivana Hrvatina, započeo izrađivati mišnice. Čitav je ra
Labina osnovan 1962. godine, iako je prethodno djelovao boćarski klub Jedinstvo koji je zabilježio prve boćarske uspjehe u tom kraju.Boćari Rudara prve uspjehe zabilježili su 1967. godine kada su post
labinske plesove. Najduže je (više od 40 godina) svirao u paru s Dinkom Miletićem, s kojim se upoznao 1944. Bili su izvrsni svirači mantinjade i različitih plesova. Nastupali su na svim važnijim smotr
Labinštini, Barbanštini i Žminjštini. S Ivanom Pustijancem često je upriličavao priredbe narodne glazbe. Bio je član RKUD-a Rudar iz Raše te najviše nastupao kao plesni svirač folklorne skupine tog
Labinu. Kao zagovornik "kontagionista", poduzima niz ispravnih akcija u prevenciji širenja kolere Istrom. U Rijeci je djelovao od 1870-ih, bio je gradski vijećnik, sudski liječnik, dopre
Labin, zatim voditelj plana i analize u labinskom Istratransu, 1968.–73. viši samostalni suradnik u Zavodu za ekonomiku u Puli, potom ravnatelj Službe društvenog knjigovodstva u Puli, gdje je sv
Literatura : labinska likovna legenda", 13. 1. 2015., http://labinska-republika.blogspot.com/2015/01/quintino-bassani-labinska-likovna.html.
Labinski Narodni muzej organizirao je 2009. i 2010. više posmrtnih izložbi Bassanijevih akvarela u Labinu, Puli, Ninu, Splitu, Sospirolu (Italija) i Manzanu (Italija), a 2017. u Labinu bila je postavl
...Labinštine. Svjetionik izgrađen 1887. osiguravao je ulaz i plovidbu u
...Labina, na istočnim obroncima Raške drage (45°10′N; 14°5′E; 177 m nadmorske visine); 358 stanovnika (2021.), općina Sveta Nedelja. Stanovnik je Šȕmberac, st
Labinu i Rijeci. U prvim danima nakon II. svjetskog rata u Klani je ponovno otvorio hrvatsku školu, a nakon tri mjeseca i u Kaštelu. Nekoliko mjeseci prije svršetka rata obnovio je rad mješovitoga
Labina. Donji je dio nekadašnje doline rijeke Raše, koji je potopljen mladim postglacijalnim izdizanjem morske razine. Dug je oko 12 km, prosječne širine približno 1 km. Dubina zaljeva varira od 44 me
Labinu, gdje je donekle bio razvijen radnički sloj.
Literatura : Labinski spomenici: Aleja velikana, http://www.labin.com/web/neobavezna, 19. 12. 2009.
Labin sa zadatkom da učvrsti sindikalnu organizaciju i socijalistički pokret u tom dijelu Istre. Nastanio se u Vinežu i preuzeo dužnost sekretara labinskog ogranka PSI-ja potom i Talijanskog saveza ru
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...