...Žminja, 8.X.1920. – Zagreb, 26.II.1991.). Školovanje započeo u zavičaju. S obitelji pred fašizmom pobjegao 1931. preko jugoslavens

...Žminju, utemeljena sredinom XX. st. radi reafirmacije i revitalizacije osobitosti čakavskog govornog područja te poticanja djelatnosti i kreativnosti na

žminjskom dijalektu. Slavistička istraživanja najuže su povezana uz istraživanje rum. govora u sjev. Istri koje je opisao A. Belulović, a temeljito obradio A. Kovačec. Istriotske govore proučavali su

Žminj, Vodnjan, Medulin, Staklar (Pula), Marčana. U sezoni 2004/05. Pula 1856 nastupa u I. hrvatskoj nogometnoj ligi (HNL), a Istra (Pula), Jadran, Rovinj, Rudar, Vodnjan i Žminj u III. HNL-u –

Žminja, 1801. - ?, 1878.). Bio je dugogodišnji župnik u Vranji te od 1863. do 1867. župnik u Zarečju. Zauzimao se da Pazin postane kulturno središte istarskih Hrvata. S tom je namjerom u ime ist

Žminj), Družba kćeri milosrđa (Pula), Provincija sestara uršulinki Rimske unije (Rovinj), Klanjateljice Krvi Kristove (Vrsar), Družba sestara Presvetog Srca Isusova (Žminj), Družba sestara služavki Ma

Žminjštini, volaricama ili dvojnicama u Labinštini, ovčaricama u Vodnjanu, šurlama u Roveriji (gdje se šurle nazivaju sviralama), dvojkinjama na Krku te dvojnicama na Cresu. Sastoji se od dviju par

Žminju, a zatim se organizirao u 3 sekcije: glazbena sekcija i kantadori, škola sviranja i pjevanja, plesna sekcija. Društvo ima i svoje harmonikaše koji sviraju diatonsku harmoniku trieštinu, te su u

Žminj.

Žminj–Pazin u mjestu Žbrlini skrene za Trošte, koje se prođe uskom asfaltnom cestom, a potom putokaz upućuje na skretanje desno na makadamsku cesticu za Klemeniće. Njome se stiže do piramide koj

Žminju – svake druge srijede u mjesecu.

žminjskim i boljunskim govorima, te buzetski dijalekt. Na kraju XV. st. i u XVI. st. pojačavaju se seobe. Uz potporu mletačkih vlasti mnogi migranti dolaze u Istru, opustošenu unutrašnjim ratovima

Žminj, Čelega kraj Novigrada i druge). Prvi je znanstveno interpretirao kompleksnu arheološku problematiku i obradio arheološku građu toga razdoblja u Istri, a tim se područjima bavi i u djelima: Istr

Žminja, nakon Pazina glavnoga austrijskog vojnog uporišta. No, Žminj je osvojen tek u siječnju 1617., ostavši u mletačkoj vlasti do kraja rata. U rujnu 1616. mletačka je vojska zauzela Beram, a do kra

Žminja, a uz njih se svake godine izmjenjuju škole iz drugih županija. Za sudionike se organiziraju izleti i kulturno-zabavni programi.

Žminj, Kringa te Zrenj, poznat po finu tkanju, a arhivski i terenski podatci upućuju i na razgranatu djelatnost tkalaca diljem Istre (Šoštari, Brovinje, Sveti Petar u Šumi i dr.). Potkraj XIX.st. (oko

Žminju i dr. Vrijednost mu se kretala od 33,3 do 36,088 litre (l), a ponegdje i do 50 l.

Žminju, Puli, Pazinu, Čepiću, Bujama, Poreču, Tinjanu, Labinu, Umagu, Opatiji, Lovranu i gradu Puli. Kotarski NOO-i u Bujama i Umagu osnovani su na početkom 1944. Imali su upravne odjele za gospodarst

žminjskim govorima. Palatalni alomorf e jedna je od razlučnica pazinskih i žminjskih govora unutar središnjega istar. poddijalekta. Morfem za instrumental jed. imenica i imeničkih riječi ženskoga roda

Žminja, na koti od oko 160 m nadm. visine. Prema tome, ukupna dužina vodotoka Č. od izvorišta do navedenih ponora vrlo je promjenljiva (između 8 i 19 km), jer ovisi o intenzitetu samoga izvorišta te o