Pazina i Žminja te na rovinjsko područje nakon gašenja Cissanske biskupije (Rovinj, Bale, Savičenta i Dvigrad). Pripadala je Akvilejskoj metropoliji. Unatoč podjeli područja biskupije na dvije drža
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu, Hrastovlje, Grȁdinje i dr. Hrastov list i žir nalaze se na grbu Općine Cerovlje.
Rovinjturist, dioničko društvo (d. d.) iz Rovinja, hotelsko-turistička tvrtka nastala u prosincu 1995. promjenom imena građevinsko-turističkog dioničkog društva Aldo Rismondo. Do 1992. je u Rovinju
Osti (Host), Tarsilla, redovnica, službenica Božja (Pula, 6.XII.1895. – Rim, 26.XII.1958.). Rođena je u obitelji Host-Ivessich (Ivešić), u izvorima se navodi više datuma rođenja, naš podatak
Žmak, Anton (Antun), učitelj, narodni preporoditelj (Lanišće, 9.I.1873. – Medulin, 16.VIII.1968.). U Kastvu je završio učiteljsku pripravnicu, a u Kopru 1891. učiteljsku školu. Prvo je uči
Pazinštine, na Buzešćini (osim Ćićarije), Bujštini i Poreštini. Violina se mogla nabaviti u trgovinama glazbala, a bajseve (glazbala nešto manja od kontrabasa, s dvjema žicama izrađenim od goveđih
Fogàr, Luigi (hrv. Alojzije, slov. Alojzij), biskup (Pevma kraj Gorice, 27.I.1882. - Rim, 26.VIII.1971.). Nakon završenoga studija teologije u isusovačkom institutu u Innsbrucku 1907., zaređ
Gradȉna, naselje na Poreštini, u općini Vrsar (45°10′N; 13°41′E; 125 m nadmorske visine); 49 stanovnika (2011.), na raskrižju lokalnih cesta iz Poreča, Svetog Lovreča i Kloštra.
Tabori, politički preporodni skupovi naroda na otvorenom koji su se, po uzoru na češke tabore, održavali u Sloveniji i Istri 1868.-71. (tzv. razdoblje tabora) nakon uvedbe dualizma u Austro-Ugarskoj M
Pazinu i Puli, preradba plastičnih masa i kem. industrija u Pazinu i Umagu, metalna industrija i strojogradnja u Puli, Labinu i Raši, automobilska ind. u Buzetu i dr. Naglo se šire turizam i ugostitel
Pazin – Labin (45°10′N; 14°09′E; 172 m nadmorske visine); 227 stanovnika (2021.), središte općine. Naselje je nastalo uz srednjovjekovni kaštel izgrađen na razmjerno prist
pazinskog okružja u Ustavotvornu skupštinu, gdje je, uz Antonija Madonizzu, Michelea Fachinettija, Francesca Vidulicha i Giuseppea Vlacha, predstavljao Istru. Oni su odbili ulazak Istre u Njemačku Kon
Pazinu (1481.), sv. Ane u Kopru (1493.), sv. Marije na otočiću Verudi kraj Pule (1615.), Gospe Anuncijate u Vrsaru (1631.–65.), a kraće su vrijeme boravili u Motovunu i na Sv. Jerolimu kraj Brijuna. M
Pazinska zvona za orkestar (1975.). Zlatić je od 1957. do 1962. bio predsjednik Saveza kompozitora Jugoslavije; bio je član mnogih stručnih odbora, izaslanik Međunarodnoga savjeta za glazbu pri UNE
Pazinu napali i zlostavljali fašisti. No, to je bio okidač koji je odmah, 2.III., doveo do štrajka rudara i poznate Labinske republike. Bio je vođa, uz "crvenog grofa" (conte rosso) Giovanni
Pazin-Pula. Izgradnja podrumske zgrade započela je 21. ožujka te je završena nakon svega 6 mjeseci pa je objekt svečano otvoren 23.rujna 1935. godine, a nosio je službeni naziv Cantina Sociale A. Mar
Šterk (Sterk), Andrija, biskup (Volosko, 28.XI.1827. - Trst, 7.IX.1901.). Osnovnu i srednju naobrazbu stekao je u Voloskom i Rijeci, a teološku u Gorici. Za svećenika je bio zaređen 24.IX.1853. i i
Corner (Cornaro), mletačka patricijska obitelj. Obogatila se tijekom XIV. i XV. st. te je potom imala velik utjecaj na politički život države. Dala je četiri dužda: Marco (1365.–68.), Giovanni I
Provincia dell’Istria, La, dvotjednik za gosp. i upravna pitanja koji je u Kopru, odn. Trstu izlazio od 1867. do kraja 1894., u poč. na 4 str., potom na 8 str. (formata 22cm × 29,5cm). Nastao je na po
Pazinu nalazi se datiran (1536) i signiran Santacroceov triptih. Na središnjem je polju Sveti razgovor sa sv. Franjom Asiškim, Josipom, Ivanom Krstiteljem i Antunom Padovanskim, a na bočnim su poljima
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...