Pazin, Žminj, Svetvinčenat i Vodnjan, no ne i Pulu jer je promet iz smjera Vodnjana zbog opasnosti bio smanjen. U trećoj svj. pandemiji, koja je harala Europom 1846–61., bolest se proširila na Trst, R
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Partito Socialista d'Italia (PSI; Socijalistička stranka Italije), osnovana je 1893. u Reggio Emiliji. Nakon I. svj. rata bila je trećom strankom po broju zastupnika u tal. parlamentu (1919) i s Pučko
Tabori, politički preporodni skupovi naroda na otvorenom koji su se, po uzoru na češke tabore, održavali u Sloveniji i Istri 1868-71 (tzv. razdoblje tabora) nakon uvedbe dualizma u Austro-Ugarskoj Mon
Ravnik, Franjo (Fran), svećenik i kulturno-politički djelatnik (Smokuč kraj Breznice, Slovenija, 4.XI.1832. - Korte kraj Kopra, 22.VI.1883.). Nakon ređenja 1855. imenovan je kapelanom u Brtonigli,
Gradȉna, naselje na Poreštini, u općini Vrsar (45°10′N; 13°41′E; 125 m nadmorske visine); 49 stanovnika (2011.), na raskrižju lokalnih cesta iz Poreča, Svetog Lovreča i Kloštra.
Pazinu te Bujama, gdje se oženio Ivankom (Zanetom) Rakovac iz Rahovci (Rakovci) kraj Baderne. Godine 1947. je u Političkoj školi u Zagrebu, potom nekoliko godina s obitelji živi s obitelji u Lupoglavu
Bonifacio, Francesco, svećenik, blaženik (Piran, 7.IX.1912. - Krasica, ?, 11.IX.1946.). Odrastao je u Piranu u pučkoj obitelji, majka domaćica, a otac ložač na brodu. Još u djetinjstvu bila mu je ž
Redemptoris Mater, Biskupijsko-misionarsko sjemenište, katolička odgojno-obrazovna biskupijska ustanova utemeljena u Puli 8.XII.1991. odlukom porečko-puljskoga biskupa Antuna Bogetića za pripremu prip
Pazin, gdje je osnovao Operativni štab za Istru. Bio je politički komesar, a Savo Vukelić zapovjednik. U Istri je tada bilo gotovo 10.000 ustanika. Nakon njemačke listopadske ofenzive ponovno se osniv
Peteani, Antonio, svećenik, porečki i pulski biskup (Gorica, 13.VIII.1789. - Poreč, 27.VI.1857.). Katoličku teologiju studirao je u Ljubljani i Beču, a doktorat iz teologije stekao je u Padovi. Za
Kȍmun (tal. comune: zajednički posjed), jedan od starijih naziva za općinsku zajednicu, odnosno zajednicu ljudi koje povezuje stanovanje u istome naselju i iz toga proizlazeći interesi. U srednjem
Molinari, Fulvio, novinar i pisac (Vrsar, 3.I.1937. – Trst, 30.IV.2011.). Otac mu je bio Petar (Pietro, Petrus), službenik, rodom iz Tara, majka Otilija (Othilia) Cornachin iz Vrsara; kršten
Renier, mletačka plemićka obitelj čiji su članovi u Istri obnašali značajne dužnosti. U Veliki savjet Mletačke Republike ušla je 1381., nakon što je Pantaleone financirao rat protiv Đenove. Članovi
Balbi, Giovanni Andrea, ninski i pulski biskup (Krk, 10.III.1692. - Pula, 23.X.1771.). Zaređen je za svećenika 1720. Na rimskom sveučilištu Sapientia postigao je doktorat iz teologije 1728. i iste
Pazinu 1897. Hrvatsko učiteljsko društvo Narodna prosvjeta, u kojem je bio dugogodišnji potpredsjednik i jedan od najaktivnijih članova, a 1906. suosnivač je istoimenoga stručnoga glasila toga društva
Pazinskog memorijala“ (10, 1980.). Pripremila je građu i napisala predgovor katalogu uz izložbu Iz riznice Naučne biblioteke u Puli (izbor građe iz 16. i 17. stoljeća; Pula 1987.). Neobjavljen j
Pazina i Žminja te na rovinjsko područje nakon gašenja Cissanske biskupije (Rovinj, Bale, Savičenta i Dvigrad). Pripadala je Akvilejskoj metropoliji. Unatoč podjeli područja biskupije na dvije drža
Pazinu, Hrastovlje, Grȁdinje i dr. Hrastov list i žir nalaze se na grbu Općine Cerovlje.
Rovinjturist, dioničko društvo (d. d.) iz Rovinja, hotelsko-turistička tvrtka nastala u prosincu 1995. promjenom imena građevinsko-turističkog dioničkog društva Aldo Rismondo. Do 1992. je u Rovinju
Osti (Host), Tarsilla, redovnica, službenica Božja (Pula, 6.XII.1895. – Rim, 26.XII.1958.). Rođena je u obitelji Host-Ivessich (Ivešić), u izvorima se navodi više datuma rođenja, naš podatak
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...