Pazin, Piran, Portorož, Pula, Učka, Valbandon, Vodnjan i dr., a nekoliko tekstova napisali su Anton Gnirs i Bernardo Schiavuzzi.
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu i diplomirao medicinu u Rijeci (1962.). Opću medicinu specijalizirao je 1971. u Rijeci, a socijalnu medicinu s organizacijom zdravstvene službe 1983. u Zagrebu. U Rijeci je 1980. obranio magist
Pazinu koja radi u dnevnim dežurstvima i prati sve značajnije meteorološke parametre dok je u posljednje vrijeme sve više automatskih stanica koje povremeno mjere samo najvažnije podatke.
pazinskom zatvoru (u Kaštelu), gdje je ostala do rujna 1945. Potom je prošla zatvore u Rijeci, gdje je ponovno osuđena, te u Mariboru, Begunju, Ljubljani i Novoj Gorici. Nakon što je optirala za talij
Sveta Marija na Škrilinah, jednobrodna grobljanska crkva kraj Berma, podignuta u XV. st. Nalazi se na uzvišici sjeveroistočno od Berma, izvan naselja. Nepoznati graditelji na nekoliko su mjesta
Božje polje (tal. Madonna del Campo), mjesno groblje kraj Vižinade, udaljeno 3 km od naselja u pravcu Kaštelira. Grobljanska crkva sv. Marije spominje se u XII. st. Današnja je crkva kasnogotička j
Pazinskom knežijom. Na gradskom je trgu cisterna (šterna) s dva grla bunara iz 1882. Župna crkva sv. Petra i Pavla izgrađena je na mjestu starije; jednobrodna je, s dva para plitkih kapela i sakris
Smoljȃnci (tal. Smogliani), naselje u jugoistočnoj Istri, kraj Savičente (45°06′N; 13°51′E; 255 m nadmorske visine); 198 stanovnika (2021.), općina Svetvinčenat. Nalazi se na že
Pazinu, 1897.-98., pa u Oprtlju te u župi Sv. Križa u Srdočima na Kastafšćini, u kojoj je potom, polovicom prvog desetljeća XX. st., bio i župnik. U to je vrijeme bio i vjeroučitelj u zametskoj školi
Pazinu, Buzetu, Rovinju, Poreču, Umagu, Novigradu, Bujama i Labinu pruža usluge korisnicima na području Istarske županije. Osim platnoga prometa FINA pruža i niz dr. usluga, npr. korištenje sustava el
Pazinu (Posljednja večera, 1837. i Četiri crkvena oca), u župnoj crkvi u Rovinju (Sv. Trojstvo sa svecima) te u crkvama u Marčani, Krnici, Hreljićima i Kanfanaru. Slike su mu često potpisane i dati
Pazinu, Motovunu, Labinu, Podpićnu, Buzetu, Umagu, Novigradu i Bujama. Početni kreditni potencijal banke iznosio je 63,8 mil. dinara, a prvim direktorom bio je imenovan Srećko Mureta. Kao posljedica d
Pazinske knežije (Sv. Vid u Gračišću, Imena Marijina u Grdoselu, Sv. Nikola u Pazinu, Sv. Šimun i Juda Apostol u Tinjanu i dr.), ali prisutne i u mletačkoj Istri (Sv. Bernard u Funtani, Sv. Vid i Mode
Pazinština, Kastafšćina) i kvarnerskih otoka pobijedivši talijanskog predstavnika, a potom i na izborima 1879. i 1885., a 1891. odrekao se kandidature u prilog Vjekoslava Spinčića. Dugo razdoblje bio
Pazin 2021.). U središtu mjesta je crkva sv. Ivana Krstitelja, podignuta u XVII. st., kasnije proširena. Uz nju je zvonik (iz 1645.) čija je piramida u Drugom svjetskom ratu dijelom bila srušena. I
Juras, Ivan Dominik, biskup (Rab, 23.XII.1742. - Pula, 19.IX.1802.). Bio je zaređen za svećenika 1766. Studirao je na sveučilištu u Padovi i ondje 1774. postigao doktorat obaju prava, a u Rimu je 1
Mezulić, Hrvoje, publicist i odvjetnik (Pula, 22.XI.1901. – Zagreb, 9.IV.1977.). Hrvatsku pučku (Družbinu) školu i njemačku gimnaziju pohađao je u Puli, a maturirao u Zagrebu, gdje je potom s
Pazinskoj knežiji. Stradao je u Uskočkome ratu početkom XVII. st. Prsten liburnske gradine raspoznatljiv je u današnjoj topografskoj situaciji, a korišten je kao podloga pri izgradnji srednjovjekovnih
Deagrarizacija, proces napuštanja poljoprivrede kao izvora dohotka i zanimanja. U Istri je bila posljedicom migracija. Na poč. XIX. st. emigraciju u prekooceanske zemlje izazvalo je propadanje vinogra
Pazin (11), Pićan (7), Trst (5) i Umag (7) te koparski dekanati Kopar (3), Krkavče (3), Osp (3) i Piran (3). Pripadala je Goričkoj nadbiskupiji. Imala je 228.601 stanovnika, od toga 148.686 u Istri (s
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...