Trstu i Rijeci. Prvu službu u Istri imao je u Motovunu, ali morao ju je prekinuti 1914. zbog mobilizacije u austrougarsku vojsku. Završetkom Prvog svjetskog rata nastavio je raditi u rodnom Labinu.
Rezultati pretraživanja za: "trst"
Trsta i Julijske Venecije. Budući da stručna komisija za razgraničenja između Italije i Jugoslavije nije mogla usuglasiti svoja stajališta, svako je izaslanstvo podnijelo svoj izvještaj i predložilo s
Trstu, gdje je 1879. unaprijeđen u šumarskog povjerenika. U tom je razdoblju radio u Kranjskoj i Istri. Radeći u Istri, stekao je zasluge oko pošumljavanja kraških goleti i degradiranih površina te na
Trst i Umag - Buzet. Ime je dobila po Bujama, koje su u središtu Bujštine, na raskrižju cestovnih pravaca. Bujština je reljefno otvoreno brežuljkasto područje sastavljeno od vapnenaca i pojasa f
Trstu (Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci, 1959., 5), Revolucionarno previranje u Istri 1917-1918 (Problemi sjevernog Jadrana, 1972., 2), a poglavito analitički zahvat u društvene ustroje Pazinštine
Trstu, Budimpešti i Beču. Vojnu je službu napustio 1902., i već je te godine dirigirao u Beču na ljetnim priredbama u Prateru, zatim u kazališnoj kući Theater an der Wien. Potom se sasvim posvetio
Trstu, gdje ga je zatekao Drugi svjetski rat. Premda maloljetan, prijavio se u vojsku te bio pripadnikom Satnije sveučilišnih dragovoljaca 3. pukovnije sardinijskih grenadira na afričkoj bojišnici. Zb
...Trsta, 25.II.1913. – Ankaran, 18.VIII.1983.). Otac Mihael bio je carinik, majka Marija rođ. Barič. Pohađao je Malo sjemenište u Gorici, potom i
Trst, ali je u njegovom predgrađu uspjela pobjeći iz vlaka. Uz pomoć veza vratila se u partizane, na Kastafšćinu, odakle ju je Oblasni komitet KPJ za Istru uputio na rad u Prosvjetni odjel Oblasnog NO
Trst, izgrađenoj 1887. i ukinutoj 1959., je pet tunela. Najdulji je tunel od 224 m, a ostali su od 97, 82, 47 i 22 m. Godina 1901.-02. na trasi uskotračne željeznice Poreč – Trst (Parenzana)
Trsta) do rasklopišta i transformacija u Karojbi, Savičenti i Gregovici (Pula). Izgradnja dalekovoda i rasklopišta počela je 1923., radovi su završeni 1924., pa je 1925. započela opskrba el. energijom
Trstu i drugdje po Italiji. Oni koji su emigrirali u Jugoslaviju tamo su se i školovali. Redovito pomorsko školstvo u Istri je započelo 1854., kada je, osim Rijeke i Trsta, i Rovinj dobio sporednu
Trstu, oblikovali su specifičnu zajednicu koja je uspijevala postojati usporedno i djelomice izdvojeno od ostalih društvenih čimbenika. Proces njihove akulturacije u Istri, započet potkraj XIX. st., t
Trstu nastao je 1907. Zadruge su davale zajmove, nabavljale i prodavale robu za skupni račun i osnivale zadružna skladišta. Ulaskom Istre u sastav Italije, vlasti su procijenile da su zadruge oslonac
Trstu, Morteani je umjesto njega 1885. imenovan profesorom povijesti i zemljopisa u tamošnjoj gimnaziji. Dvije godine kasnije, 19.II.1887., ženi se Teresom Corva Spinotti, kćeri tadašnjeg grožnjans
Trstu. Bavio se pomorskim pravom te mu je 1909. tiskana studija Morska obala u teoriji i praksi, koja se bavi definicijom pomorskog javnog dobra, a studija o postupku s brodovima pri izbijanju rata ti
Trstu, čija je svrha bila potalijančivanje Istre i Primorja putem školstva. Unatoč brojnim zaprekama, uvjetovanih izbijanjem Prvog svjetskog rata, školska godina 1914./15. započela je 15.IX.1914. K
Trst, Dalmaciju, Istru i Albaniju 1806-13., spise o unutarnjim poslovima (javna nastava, trgovina, brodarstvo).
Trstu, Peroju i Zadru te nekoliko drugih sporazuma (o arhivima, o socijalnom osiguranju itd.). Nettunske konvencije favorizirale su talijanske interese, pa je pitanje njihove ratifikacije izazvalo
Trsta. Uvedeni su oštriji kriteriji izbora priloga, a posebno recenzija članaka. Tematika i krug autora prošireni su na one izvan Istre i iz inozemstva. Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u s
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...