Literatura : Pula 1997.

Istrida (grč. Ἴστρις), prema Pseudo-Skilakovu djelu Peripl, otok uz liburnijsku obalu u nizu s Mentoridskim i Elektridskim, tj. Jantarskim otocima. U drugih se ant. i potonjih pisaca ne spominje, pa s

Literatura : Pula 1995.

Montecuccoli, plemićki rod, nazvan po svojem kaštelu Montecuccolo u Apeninima. Moćan postaje u prvoj polovici XIII. st. Sa svojih planinskih posjeda u XVI. st. seli se u Modenu, Pisu, Beč i Ugarsku. M

Pula-Divača. Naselje je pripadalo Mlečanima (1421-1797), potom općini Buzet do 1945. i općinama Podgorje, Hrpelje te Sežana do 1996. Na ovećoj seoskoj lokvi nekoć se napajala mnogobrojna stoka, koja j

Literatura : Pula, 2010.

Vila Mendelein, austrougarska vila na pulskoj Verudi u ulici Alda Negrija 26. Sagrađena je 1903. prema projektu bečkog arhitekta Johanna Pokornyja, koji je projektirao i dvije vile Münz.Prvi vlasnik v

Literatura : Pula, 2010.

Vila Henriquez, austrougarska vila na pulskoj Verudi u ulici Kamenjak 2, sagrađena 1904. Projektirao ju je Puljanin Ferdinando Geyer, a prvi vlasnik bila je Angelina Henriquez. Investitori ženskih ime

Literatura : Pula 1997.

Antoninski opis putova (lat. Itinerarium Antonini Augusti), popis važnijih rimskih cesta iz poč.III.st. Rukopis je nastao u vrijeme cara Septimija Severa ili Marka Aurelija Antonina Karakale (po kojem

Literatura : Pula (1948-1971), u: B. Hećimović (urednik), Repertoar hrvatskih kazališta 1840/1860/1980, Zagreb 1990.

Narodno kazalište »Otokar Keršovani« Buje, ustanova osnovana u rujnu 1954. kao profesionalno kazalište specifične namjene, a svojom je djelatnošću kao putujuće kazalište trebalo pokrivati područje Zon

Literatura : Pula 1997.

Sepomaja (lat. Sepomaia insula), otok uz zap. obalu Istre koji se spominjao u starovjekovnim zemljopisnim izvorima, a jedini sačuvani podatak je onaj na Peutingerovu zemljovidu, gdje je nacrtan kao ma

Literatura : Pula 1997.

Tischbein, Anton August, slikar (Rostock, 9.X.1805. – Trst, nakon 1867.). Potječe iz obitelji koja je u XVIII. i XIX..st. dala 28 slikara i slikarica. Školovao se u Dresdenu, Berlinu i Mü

Literatura : Pula 2018.

Stopedesetčetvrta brigada Hrvatske vojske, postrojba utemeljena 1.XII.1991. u Pazinu, gdje je preuzela tamošnju vojarnu. Popunjavala se vojnicima iz Pazinštine, Poreštine, Bujštine i Buzeštine. Opr

Pula i neaktivni. U Boki kotorskoj su zamijenili zastarjele klase Monarch i Habsburg. Nakon rata predani su Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba, a 1919. ih preuzimaju Britanci i Francuzi koji su

Pula, Labin i dr.).

Pula, Nezakcij, otok Brijuni, Poreč). U jednoj od porečkih dvojnih bazilika pokopan je porečki svetac-mučenik i biskup Mauro.

Literatura : Pula 1986.

Benečani, podanici mletačke Pokrajine Istre za austrijsko-mletačke političke podjele Poluotoka. Dugotrajna socijalna napetost između Benečana i Kraljevaca (austrijskih podanika) kulminirala je tije

Pula – Matuji (D66), nedaleko od Filipane. Stanovnik je Prodoljȁn, stanovnica Prodoljȃnka, a pridjev prodoljȃnski. Stanovnici se bave poljoprivredom i sitnim stočarstvom za vlastite potreb

Literatura : Pula 1996.

Munić, Kazimir, učitelj i glazbenik (Kastav, 4.III.1915. - Ičići, 3.IX.1978.). Osnovnu i učiteljsku školu završio je u Kastvu te službovao u Prizni, Staroj Novalji, Kastvu, Klani, Kaštelu kraj Buja

Literatura : Pula 2010.

Vilu Horthy, austrougarsku vilu u pulskoj četvrti Veruda, dao je sagraditi mađarski kontraadmiral Miklos Horthy de Nagybanya, rodom iz Kenderesa. On je s obitelji prethodno stanovao u vili Martinz, sa

Literatura : Pula 1990; 50 godina Elektroistre, Pula 2000.; Josip Moser, Pregled razvoja elektroprivredne djelatnosti u Hrvatskoj 1875-2000, Zagreb 2003.

Pula). Izgradnja dalekovoda i rasklopišta počela je 1923., radovi su završeni 1924., pa je 1925. započela opskrba el. energijom iz hidroelektrana na Soči, najprije iste godine za TS Gregovica od 50/10

Literatura : Pula 1987.

Balkan, dnevne novine koje su izlazile u Trstu 1.IX.1907. - 30.IV.1908. Tijekom osam mjeseci objavljeno je ukupno 199 brojeva. Pokretač, vlasnik i izdavač bio je Matko Mandić. Bio je to prvi hrvats

Literatura : Pula 1995; S. Bertoša, Život i smrt u Puli. Starosjeditelji i doseljenici od XVII. do početka XIX. stoljeća, Pazin 2002; G. Radossi, Monumenta Heraldica Iustinopolitana. Stemmi di rettori, di famiglie

Foscarini, mletačka plemićka obitelj. Prvi se put spominje u XI. st., a u političkom životu istaknula se tijekom mletačke ekspanzije u Ratu za Chioggiu u XIV. st. Ugledniji članovi: Ludovico (XV.st.),