Završje; Girolamo (XVI. st.), koji je tijekom mletačko-austrijskog rata 1508. nakratko bio pićanskim kaštelanom; Giusto (XV. st.), puljski podestat; Marino V. (XIV. st.), sudionik neuspjele opsade kaš
Rezultati pretraživanja za: "završ"
završena u travnju 1905. Ukupno su do 1912. izgrađene četiri zgrade, u svakoj je bilo najviše 14 stanova. Najatraktivnije su dvije središnje zgrade koje su projektirali bečki arhitekti Johan Pokorny i
Završje i Kostanjevicu, posjede pod upravom barunice Iugenije de Raunacher. Drugi istaknuti članovi: Giacomo (umro 1477), riječki kapetan 1436-49., vezan za gospoštiju Kastav; Martino Gian Carlo (umro
završilo radove i 25.VI.1873. otvorilo promet. Rijeka i Opatija doživjele su možda najveću svečanost u svojoj povijesti, a Opatija i njezina rivijera započele su nakon toga s razvojem vrhunskoga turiz
završio je 1941. gimnaziju, stekao i praktične vještine i znanja obrade metala.. Do kapitulacije Italije 1943. studirao je tehniku u Bologni, a do kraja rata radio kao tokar u očevoj radionici. St
Literatura : završni rad, Pula 2018.
Društvo perojskih Crnogoraca "Peroj 1657" utemeljeno je 15.XI.2000. s ciljem očuvanja povijesne, kulturne i usmene zavičajne baštine perojskih Crnogoraca i zaštite etničke, kulturne, vjerske
završnu je redakciju tih podataka obavio Franjo Rački te ih objavio pod naslovom Izvori za jugoslavensku poviest iz dnevnika Marina ml. Sanuda za g. 1526–1533 (Starine, XV–XXV, 1883.&ndash
završeno je 26.III.2005. u Zagrebu. Istarska enciklopedija dostupna je i na internetu: http://istra.lzmk.hr/, a njezine natuknice, uz ažuriranja i dopune, donosi i istarska internetska enciklopedij
završio Višu vojnu akademiju u Beogradu te je obnašao visoke dužnosti u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA). Bio je načelnik stožera vojvođanske divizije, zapovjednik travničkog garnizona, načelnik u
završetku rata. Storie di deportazione iz 2006. sažima svjedočenja onih koji su preživjeli jugoslavenske zatvore. Objavio je i monografiju posvećenu Poreču, Parenzo nei ricordi (2010.). Bio je pre
završnim turnirima svih talijanskih nacionalnih prvenstava od 1921. do 1970., njih 14, osvojivši drugo mjesto u Milanu (1931.), Firenzi (1935.), Reggiu Emiliji (1947.) i Rovigu (1956.), pa je u šahovs
završio je izvanredni studij astronomije u Gradcu (Graz). Ponovno je službovao na ratnim brodovima i napredovao do čina kapetana fregate, a nakon smrti voditelja pulske Zvjezdarnice Franza Laschobera
Radauš Ribarić, Jelka, etnologinja, muzejska djelatnica (Maribor, 8.III.1922. - Zagreb, 9.III.2015.). Diplomirala je 1944. etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija prva terenska
završio pravni fakultet. Nakon studija ostao je u Beču i radio različite poslove: prevodio i uređivao rukopise u izdavačkom i tiskarskom poduzeću, poučavao je hrvatskom jeziku baruna Carnea-Steffan
završile Žensku učiteljsku školu u Pazinu. Službu u hrvatskoj školi u Močibobima kod Karojbe dobiva školske godine 1916./17. kao zamjena učitelju Aćimu Jurčiću koji je mobiliziran u austrougarsku vojs
završio je Visoku školu za fizičko vaspitanje u Beogradu te se zaposlio u jednoj od beogradskih srednjih škola. U Rovinj dolazi 1971. s obitelji. Nakon kraćeg rada u Osnovnoj školi Kanfanar, prelazi n
završetku školovanja Depiera se zapošljava u pošti, gdje je radio pune 43 godine, do umirovljenja. Radio je u poštanskim uredima u Pazinu i Tinjanu, kasnije i kao poštanski nadzornik. Pisao je stručne
završio osnovnu školu, a s obzirom na to da su nove, talijanske vlasti zatvorile škole na njemačkom jeziku, školovanje je nastavio u Beljaku (Villach) i Grazu, potom u Bielskom (Bielitz) u poljskoj Šl
završetku II. svjetskog rata 1945. vratio se u Šišan gdje je ostao do kraja života.
završnoj je fazi izgradnja najduže i najzahtjevnije dionice autoceste Kopar-Ljubljana, Klanec-Sermin, i brza cesta Škofije-Sermin. Vijadukt Črni Kal (duljina 1065 m) najzahtjevniji je takav objekt na
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...