Strabon Amasejac (grč. Στράβων), grčki zemljopisac i povjesničar (Amaseja na Pontu, oko 64. pr. Kr. - ? 23. po Kr.). Dugo je vremena boravio, učio i radio u Rimu, a svoj

Likofron (Λυϰόφρων, Lykóphrōn), helenistički pjesnik, književnik i filolog (Halkida na Eubeji, oko 320. pr. Kr. – ?). Djelovao je u Aleksandriji. Autor

Pula odabrana za ratnu luku i sjedište Pomorskog arsenala. Zahvalio se 1857. na zapovjedničkoj dužnosti, potom bio savjetnikom za mornarička pitanja pri vladi u Beču. Napustio Austriju 1863., uoči

Marinoni, stara mlet. patricijska obitelj, podijeljena u dvije loze: jedna je podrijetlom bila iz Milana (prvi se put spominje u XII.st.), a druga iz mjesta Clusone kraj Bergama. Dala je mnogo istaknu

Pula – Premantura, iznad Vinkuranske vale. Stanovnik je Vinkurȁnac, stanovnica Vinkurȃnka, a pridjev vinkurȃnski. Stanovništvo uglavnom radi u Puli, a dopunski se bavi turizmom (iznajmljiv

Pula s okolicom), koja je bila pod savezničkom vojnom upravom, te Zonu B - područje istočno od toga pod kontrolom vojne uprave Jugoslavenske armije (VUJA). Crta razdvajanja ovih dviju zona naziva se M

Kosić, Ivan, liječnik (Gradac [Graz], 31.I.1903. - Zagreb, 24.VII.1981.). Studij medicine završio 1929. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Potom radio u Bolnici za tuberkulozu kostiju u Kraljevici

...Pula, 15.VI.1933. – Rim, 7.IX.2005.). Sin Claudije, rođ. Smareglia, i Romea. Majka je radila u pulskoj tvornici lokota. Njezin otac bio je skladatelj i glaz

Filip Macić, ministerijal gospode Kožljaka (druga polovica XIV. st.). U Istarskom razvodu spomenut je kao osoba koja je usmjeravala tijek samoga razvođenja, te kao posrednik u raspravama sudionika

Selb, August, slikar i litograf (München, 9.II.1812. – München, 1.XI.1859.) Vrstan portretist, u Njemačkoj portretirao članove plemstva i poznate osobe iz javnoga života. Nakon uspj

Tamaro, Marco, novinar i povjesničar (Piran, 16.V.1842. - Poreč, 25.I.1905.). Niže škole završio je u Kopru, a 1867. diplomirao je pravo na Sveučilištu u Padovi. Nakon toga obnašao je dužnost tajni

Pula, 14.II.2024.). U rodnom je kraju počeo raditi na riječnim plovnim objektima na Dunavu. Na služenje vojnog roka otišao je u Pulu (u Jugoslavensku ratnu mornaricu) i tu je ostao do kraja života.

Pula počela mijenjati lik.

Grezler, Gaetano, slikar i darovatelj (Verona, 1765 – ?, prva pol. XIX.st.). Slikarstvu ga je podučavao Felice Cignaroli. U Veneciji je 1792. imenovan članom, potom i profesorom slikarstva na

Pula–Trst, u sklopu koje su na rijeci Mirni kraj Ponteportona i na Dragonji kraj Kaštela, a u istom razdoblju i na Raši kraj Mosta Raše, napravljeni novi armiranobetonski mostovi. Cestovna mostogradnj

Jelušić, Ernest, učitelj, preporoditelj i pjesnik (Kastav, 24.X.1863. – Zagreb, 13.III.1910.). Poslije osnovne škole u Kastvu i gimnazije u Rijeci, završio je učiteljsku školu u Kopru. Radio je u Lipi

Horthy, Miklós, de Nagybánya, austrougarski viceadmiral (Kenderes, Mađarska, 18.VI.1868. – Estoril, Portugal, 9.II.1957.). Godine 1886. stupio je u Austrougarsku ratnu mornaricu

Pula, Poreč), ali ima i ulomaka kopija klasičnih grčkih kipova (Brijuni/Brioni, Pula) te mnoštvo nadgrobnih skulptura (puna plastika i reljefi, edikule i sarkofazi). Zidne slike nisu očuvane u velikom

Istrida (grč. Ἴστρις), prema Pseudo-Skilakovu djelu Peripl, otok uz liburnijsku obalu u nizu s Mentoridskim i Elektridskim, tj. Jantarskim otocima. U drugih se ant. i potonjih pisaca ne spominje, pa s

Montecuccoli, plemićki rod, nazvan po svojem kaštelu Montecuccolo u Apeninima. Moćan postaje u prvoj polovici XIII. st. Sa svojih planinskih posjeda u XVI. st. seli se u Modenu, Pisu, Beč i Ugarsku. M