pularnijih pjevača u Hrvatskoj, a veliku popularnost uživa i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori. Objavio je 20-ak albuma, kompilacija i koncertnih albuma. Surađivao je s
Rezultati pretraživanja za: "pul zalj"
Pule. Postavši 1884. šumarom, premješten je u Vodnjan te 1889. u Labin. Po završetku šumarske škole samostalno je stjecao znanja iz šumarstva, geodezije, graditeljstva i socijalne ekonomije. Potaknuo
Pula, 20.XI.1983.). Još u srednjoj školi pohađala je razne radionice i seminare u sklopu MKFM-a (Međunarodni kazališni festival mladih) u Puli kod renomiranih svjetskih i hrvatskih kazališnih pedag
Puli svjedoči o nazočnosti kršćana na tom prostoru, pa i o mogućem postojanju biskupije. Izvorno je biskupijsko područje zahvaćalo južnu Istru od Lima (Limskog zaljeva/kanala) do Raškoga zaljeva. No,
Puli (nekadašnji Soborgo della Stazione) s početka XX. st. Proglašenjem Pule za glavnu ratnu luku Austro-Ugarske Monarhije 1853., izgradnjom Arsenala 1856. te puštanjem u promet željezničke pruge Pula
Pulskog zaljeva) i grada. Već prije 1820. utvrđene su lokacije za zaštitu grada i ulaza u zaljev, a do 1850. sve su u. izgrađene ili osuvremenjene: poljska utvrda Maximilian, poljska utvrda (lunett
pularnoga karaktera u dnevnom i periodičnom tisku, znanstvene i stručne radove (izvješća i rezultate iskapanja), te monografije Amfiteatar u Puli (1957.), Antička Pula (1958.), Istra u antici (1962.),
Pule (44°49′N; 13°54′E; 6 m nadmorske visine); 467 stanovnika (2011.), općina Medulin. Nalazi se uz obalu najdublje uvučena dijela Medulinskog zaljeva, na lokalnoj cesti Banjole
zaljeva u pulski akvatorij, a zajedno s još dvjema svjetlosnim oznakama (pličina/otočić Fenoliga i pličina/hrid Albanež) osigurava plovidbu oko najjužnijeg istarskog rta. U podmorju na širem području
zaljeva i otvorenog mora. Apsirtide spominju stariji grčki pisci (Aristotel, Pseudoskilak, Apolonije Rođanin) u vezi s Kolhiđaninom Apsirtom, Medejinim bratom, kojega su, prema jednoj inačici legen
zaljev, istarski poluotok te dio Kvarnera. Na str. 6 je gravura Rovinja s uređenim zaleđem, a na str. 7 nalazimo Pulu s rimskim amfiteatrom, Orlandovim tornjem, samostanom, nekim ruševinama i crkvom s
Puli (Luka Pula d. o. o.). U unutarnjem dijelu Raškoga zaljeva nastao je Lučki bazen Raša, u početku namijenjen pretežito pretovaru ugljena. Raspolaže dvama terminalima: Bršica, za prihvat, smještaj i
Puljštine iznad Raškoga zaljeva (44°59′N; 14°03′E; 163 m nadmorske visine); 393 stanovnika (2021), općina Marčana. Stanovnik je Rȁkljan i Rakljãnac, stanovnica Rȁkljanka
zaljeva (1655-56), generalni providur Kandije (1667) i Dalmacije (1670). Bernardo (XVII.st.), podestat Rovinja. Angelo Maria (1726-79), pjesnik. Umberto (1902-59), teoretičar i filmski kritičar, preda
Puli. Nastalo je kao zanatska radnja Elektroservis, mala radionica za izvođenje montažnih radova, osnovana 21.V.1956. odlukom Nogometnog kluba Pula o osnivanju zanatske radionice radi stjecanja pri
zaljev/kanal), Rovinja, Brijuna/Briona i Pule, ali je zadovoljavala samo mjesne potrebe, dok se u Miljama, Kopru i Piranu sol proizvodila i za izvoz. U mletačko doba govorilo se da su piranske solane
zaljev/kanal) (45°9’N; 13°38’E); 1535 stanovnika (2021.), općinsko središte. Vrsar je smješten na brežuljku pokraj morske obale, na istočnoj obali istoimenog zaljeva koji štiti
pulske katedrale. Na jednom listu prikazan je tlocrt i presjek krstionice u Novigradu. Na četiri lista prikazana je crkva sv. Katarine na istoimenom otočiću u Pulskom zaljevu (tlocrt, presjek, pročelj
Pulski zaljev sve do Budve, što je obuhvaćeno u knjizi Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia nei viaggi dei Piroscafi del Lloyd Austriaco (Panorama dalmatinske obale i otoka na putovanjima pa
Pule. U organizacijskom odboru 2. omladinskih ljetnih igra Alpe-Jadran 1986. u Puli obnašao je dužnost potpredsjednika, bio je koordinator izgradnje nogometnog stadiona na Verudi, a u dva mandata član
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...