Pazin, 10.I.1851. – Pazin, 22.IX.1935.). Pohađao je njemačku gimnaziju najprije kod franjevaca u Pazinu, potom u Trstu, završio studij klasičnih jezika u Grazu, uzdržavajući se uglavnom sam.
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinčici ili Pazinskom potoku (u mjesnim govorima Potȍk, Patȍk i Fȏjba od tal. torrente Foiba). Jedan je od većih slapova u Istri i uz Pazinsku jamu najzanimljivija prirodna atrakcija vodotoka Paz
pazinsko sjemenište, a osmi razred i maturu položio je u državnoj gimnaziji u Pazinu. Nakon bogoslovije u Rijeci i Pazinu (Visoka teološka škola) zaređen je 1957. Godine 1958.-61. službovao je u Golog
Pazinu, Pazin 1999.; „Društveni rad profesora Hrvatske gimnazije u Pazinu (1899.-1918.)“, Hrvatska gimnazija u Pazinu (zbornik), Pazin 1999. Autorica je knjige Pazinski memorijal – B
Pazin, 15.V.1912. - Pazin, 15.VIII.1999.). U rodnom je gradu završio tri razreda hrvatske i jedan talijanske osnovne škole, a potom krojački zanat. Nakon odsluženja vojnog roka, u Pazinu nije mogao
Literatura : Pazina, https://www.pazin.hr/o-pazinu/povijest/zarecje/.
Pazina (45°15′N; 13°58′E; 250 m nadmorske visine); 294 stanovnika (2021.), grad Pazin. Smješteno je sjeverno od Pazinskog potoka (Pazinčice), na obronku brda, s jezgrom naselja
Pazin (1978.-83.), predsjednik Socijalističkog saveza radnog naroda općine Pazin (1983.-1988.) te voditelj Radne jedinice Spomen doma sjedinjenja i slobode u Pazinu, koji je djelovao u sklopu Centra z
Pazina. Polovicom XV. st. u izvorima se spominje Leonardo, podrijetlom s liparskog otoka Saline, koji je bio javni notar i pazinski kancelar (Leonardus Rampel de Salina, notarius publicus et Pisini ca
Pazinu, a Ekonomski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao 1962. Iste se godine zaposlio u tadašnjoj Komunalnoj banci u Pazinu, zatim u tvornici tekstila Pazinci, a od 1971. direktor je poduzeća Učka
Pazin, 21.VIII.2000.). U Pazinu je 1975. utemeljio Speleološko društvo Istra, prvu speleološku udrugu u Istri, s ciljem sustavnoga i znanstvenog istraživanja istarskog podzemlja. Od 1971. istražio
Pazinu te 1961. završio studij na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, kao najmlađi agronom tih godina. Zaposlio se u Poljoprivredno-prehrambenom kombinatu Pazin (potonji Puris - Pazin), gdje je 1
Pazinskom kaštelu. Dan poslije, skupa s ocem i mnogobrojnim Pazincima i Istranima, strijeljana je na pazinskome groblju. Njezinu majku i brata poslali su u Dachau. Narodnim herojem proglašena je 26
Literatura : Pazin 1999.; „Kršikla“ na mrežnim stranicama Grada Pazina, https://www.pazin.hr/o-pazinu/povijest/krsikla/, pristupljeno 22. 2. 2024.
Pazina na uzvisini s jugoistočne strane jezera Butoniga (45°18′N; 13°57′E; 200 m nadmorske visine); 34 st. (2021.), grad Pazin. Stanovnik je Kršikljȁn i Kršikjȁn, stanovnica Krš
Pazinu. Neprekidno djeluje od 1947., kada je osnovano kao kotarsko građevinsko poduzeće za obnovu Pazina od posljedica razaranja u II.svj. ratu.Tijekom godina u poduzeću su provedene različite statusn
Pazin, 21.VI.2017.). Ponikao u težačkoj obitelji, osnovnu školu polazio je u Kringi, sjemenišnu gimnaziju u Pazinu, ali mu nije priznata, pa je u Pazinu, uz rad, završio i državnu, potom Ekonomski
pazinskom sjemeništu, a bogosloviju u Zagrebu, Rijeci i Pazinu. Diplomirao je 1956. Zaređen je 11.X.1955., a prvu pastoralnu službu obnašao je od 1956. u Kanfanaru gdje sljedeće godine postaje upravit
Pazinštine (Pazin 2003.). Bio je aktivan u Čakavskom saboru (predsjednik Katedre u Pazinu), ali i u mnogim drugim javnim, strukovnim, intelektualnim i kulturnim inicijativama.
Pazinskoj knežiji. Nakon nekoliko svađa o pravu ribolova u Cesari, zajednička je komisija u Pazinu 6.VIII.1742. donijela odluku o pravu na izlov ribe te o svim pripadajućim plaćanjima i probitcima u C
Literatura : pazinska-jama.html.
Autor : pazinska-jama.html
Pazin, 8.VI.1912. - Trst, 17.XII.2007.). Završila je osnovnu školu u Pazinu, a potom srednju učiteljsku školu u Trstu. Kao mlada učiteljica radila je u Pazinu, Zamasku i Zarečju, ali je ubrzo upisa
pazinskih društva. Bio je član Tjelovježbenog društva Sokol, osnovanog 1903., i Odbora za prosvjetu. Najveći doprinos dao je u radu Istarskog planinarskog društva (IPD), osnovanog 1906. u Pazinu na po
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...