koparskih obitelji (La famiglia albanese dei conti Brutti, 1904., Il casato dei marchesi Gravisi, 1906.) i dr. Autor je i prvoga koparskog vodiča Guida storica di Capodistria (1906.).
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
koparskoj katedrali 1799-1801., nakon čega je neko vrijeme živio u Bujama. Od 1807. do 1813. ponovno je djelovao u Sloveniji, gdje je u župi Studeno obnašao dužnost kapelana i župnog upravitelja. Nj
Koparskih brda (45°28′N; 13°42′E; 175 m nadm. vis.); 254 st. (2002); općina Kopar. Leži na uskoj vapnenastoj ploči na rubu flišnoga grebena, gdje se razvila jezgra sela sa župnom crkvom sv. Mihaela Ar
Kopar, 20.II.1824. - Kopar, 10.XII.1894.). Godine 1841. upisao se na Umjetničku akademiju u Veneciji, gdje ga je vodio profesor estetike Pietro Selvatico. Nakon 1846. pokušao je dopuniti slikarsko
Kopar, poč. XV. st. - Kopar, 1488). Porijeklom iz istarske plemićke obitelji, u poticajnom Kopru počeo se zanimati za filozofiju. Studirao je potom medicinu u Padovi gdje je 1430-31. bio rektor Filozo
Kopar. Smješten je 11 km sjeveroistočno od Kopra, na vrhu Tinjanskog brda (374 m) s pogledom na Tršćanski i Koparski zaljev, te na krški rub. Na padinama brda smješteni su zaseoci Slatine, Kolombar
Kopar. Leži na flišnoj podlozi u zavjetrini, pod okomitim stijenama kraške visoravni. Nalazi se na lokalnoj cesti i željezničkoj pruzi Kopar – Divača (Koparska pruga). Malobrojno stanovništvo
Koparskih brda (45°30′N; 13°46′E; 340 m nadmorske visine); 184 stanovnika (2021.), općina Kopar. Smješten je između rijeka Badaševice i Rokave, uza sljemensku cestu Šmarje - Mar
koparski biskup (Venecija, 22.IV.1726. - Kopar, 6.I.1810.). Potječe iz venecijanske patricijske obitelji, koja je dala jednog mletačkog dužda, jednog akvilejskog patrijarha te više biskupa. Od rane
koparski podestat i kapetan. Giovanni Battista (druga polovica XVI. st. - prva polovica XVII. st.) bio je piranski podestat 1600. Obitelj se u registru koparskoga plemstva javlja 1431. s Basiliusom de
Kopar. Leži u kraškom polju između željezničkih pruga Pula-Divača i Kopar-Prešnica te kraj ceste Črni Kal-Podpeč-Buzet. Istočno od njega diže se brdo Kojnik (802 m). Na dodiru vapnenca i fliša mnogobr
Kopar, 20.I.1972.). Nakon što je završio srednju glazbenu školu u Ljubljani 1954., predavao je glazbenu teoriju, glasovir, gitaru i kontrabas u glazbenoj školi u Kopru i estetski odgoj u koparskoj
Kopar, 12.II.1926. - Trst, 22.V.2012.). Nakon II. svjetskog rata i dolaska Jugoslavije, 1945., seli se iz Kopra u Trst (vjerojatno i u svjetlu činjenice da mu je brat Piero bio istaknuti koparski f
...Kopar, 1732. - Venecija, 18.I.1818.). Studij prava završio je na Sveučilištu u Padovi. Bio je vrstan i plodan pjesnik, isprva arkadijskoga, potom pros
Koparskih brda, općina Kopar (45°29′N; 13°44′E; 253 m nadmorske visine); 261 stanovnik (2023.). Nekoć utvrđeno selo leži na uskoj izbočini na južnom rubu sljemena nad rijekom Dr
Kopar, 22.XII.1908. - Trst, 10.I.1951.). Veslanjem se bavio u uspješnom koparskom veslačkom klubu Libertas. Bio je član njegovog četverca s kormilarom koji je u toj disciplini 1932. pobijedio na dr
Koparskoga zaljeva. Čini obalni dio Koparskih brda, nastavak njihovih uzvisina (najviši vrh Kaštelir, 244 m). Građen je od eocenskih flišnih stijena, koje se eksploatiraju kao prirodni sivi kamen.
...Kopar-Ankaran-Milje (45°35′N; 13°43′E; 10 m nadmorske visine). Valdoltra je
Koparskih brda (45°31′N; 13°50′E; 300 m nadmorske visine); 149 stanovnika (2023.), općina Kopar. Smješten je 2 km od ceste Sveti Anton - Marezige. Položen je na uskom sljemenu i
...Kopar za inkvizitora Istre, nakon što je djelovao u
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...