Kastavske gospoštije, odnosno Kastva. Izgradnjom ceste Rijeka - Poklon - Pazin 1785. počeo je nov razvoj naselja i otvaranje širega zaleđa, posebno nakon 1860., kad se odvojilo od Kastva i postalo upr
Rezultati pretraživanja za: "kastav"
Kastav, Veprinac i Mošćenice. U to je doba Knežija trpjela velike štete od napada turskih postrojbi (posljednji se zbio 1511). Tom je prigodom kraj Berma potpuno uništena skupina akindžija. U povijesn
Kastav preko Poklona u doba tog vladara (vladao 1780.-90.). Makadamskom cestom oko 3 km južnije je selo Mala Učka, najviše naseljeno mjesto u Istri.
Kastavštinu. Neprijatelj je saznao da se organiziraju učiteljski skupovi pa su je, dok je s još nekoliko aktivistica čekala kurirsku vezu da ih odvede u Istru, zaskočili njemački vojnici. Uhvatili su
Kastav, popularno nazvana Istarskom Jozefinom. Poklon je sastavni dio Parka prirode Učka. Tu su hotel Učka i planinarski dom te spomenik u obliku velikoga kamenoga križa s natpisom „Na spomen
Kastav i Opatija. Gradu je na čelu gradonačelnik, kojega imenuje gradsko vijeće. Vijećnici se biraju na lokalnim izborima svake četiri godine (treće nedjelje u svibnju). Povijesni razvoj gradova u
Kastavštini, bio je aktivan u društvenom životu, skladao je i bio zborovođom, zatim godinama tajnikom Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri sa sjedištem u Kastvu. U Matuljima je utemeljio Crkvenu družbu
Kastavštini i lučinski po blagdanu sv. Luke evanđelista, koji se slavi 18. listopada. Studeni je martišnjak (martinšćak, martinsčak, martinjšćak, martinjski i sl.) po popularnoj Martinji, tj. blag
Kastav, 12.V.1879. - Zagreb, 21.XII.1955.). Hrvatsku pučku školu pohađao u Veprincu, na talijanskom i njemačkom u Pazinu, nižu gimnaziju u Rijeci, višu u Karlovcu i Zagrebu, a trgovačku školu u Pra
Kastav, Gotnik i gospoštiju Šembije (kraj Prema), a Rambert Gornji i Donji Devin, Senožeče i Prem, ali su nakon toga oporučno i jedan i drugi svoje posjede ostavili caru Fridriku III. Tako nakon njiho
Kastavski ustav (1400–1661) (Pravo, 1873.–74., 4–10); Kastav grad i općina (1883.); Österreich und die kroatische Frage (1883.); Književna djela i rasprave (1983.); Austrija i h
Kastav. Bune na Kastavštini bile su povezane s neprihvaćanjem nametnutih povećanih nameta temeljem promjena statuta 1635. Do pobuna i sukoba došlo je 1638., 1666., 1684., 1695., 1709., 1723., 1738. i
Kastavštine. Graditelj glazbala Anton Peteh nazivao ih je sopiele, a roženicama je nazivao šurle. Prema jednim stručnjacima, potječu od šalmaja (Božidar Širola, Vinko Žganec), srednjovjekovnog drve
Kastav. Otamo je 1942. dospio u Pulu, gdje se zaposlio kao kirurg u Općoj bolnici. Tu se iste godine povezao s narodnooslobodilačkim odborom (NOO) te je u bolnici pružao medicinsku pomoć ranjenim part
...Kastavštini (45°24′N; 14°15′E; 437 m nadmorske visine);
Kastavci pridružili Sušačanima i Grobničanima, Širola je postao zapovjednikom 5. čete 5. bataljuna »Vladimir Gortan«, zatim zapovjednikom 2. bataljuna i operativnim časnikom u XIV. brigadi
Kastav, otoke Cres i Lošinj s nizom manjih okolnih otoka, dio sjeverne i srednje Dalmacije od Lisarice i Tribnja na sjeveru do rta Ploča na jugu, uključujući Zadar i Šibenik, te otoke u sjevernoj i sr
Učka, Kulturno-umjetničko društvo, osnovano 1954. u Matuljima. Početci kult. amaterizma u Matuljima povezani su s tamburaškim društvom Narodna zajednica Matulji, utemeljenim 1912., koje je djelovalo d
Kastavštinom, Ćićarijom i središnjom Istrom, tj. Pazinom i Pazinštinom, putovao je i bilježio ljeti 1912. i 1914. Obuzet vlastitim impresijama i putopisnim asocijacijama, motrio je živote malih ljudi
Kastav i Opatija te općine Lovran, Matulji i Mošćenička Draga. Taj najistočniji dio istarske obale (Istarska Liburnija) obuhvaća 52 naselja. S Istarskom županijom graniči od uvale Stupova kraj Brestov
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...