Dvigrad, potom se 1895. otisnuo na prekooceansko putovanje u Argentinu, u posjet bratu Ruggeru, a godinu kasnije posjetio je i Grčku i atensku Akropolu. Sa spomenutih putovanja sačuvane su njegove vri
Rezultati pretraživanja za: "dvigr"
Dvigrad, Grožnjan, Kanfanar, Kaštel, Kršan, Lindar, Lovrečica, Mali i Veli Lošinj, Osor, Petrovija, Prnjani, Roč, Rovinj, Umag, Vižinada...). Njegovim zalaganjem postavljena su spomen-obilježja žrtvam
Dvigrada, na jednom od ulomaka prepoznaje se lik sv. Petra (možda dio scene Traditio legis). God. 1277. izvodi se mozaicima ukrašen oltarni c. porečke stolnice, najmlađi očuvani c. u Istri. U hrv. crk
Dvigrad, Betiga, Guran kraj Vodnjana, Rim kraj Roča), te seobe naroda u materijalnoj kulturi (langobardski grobovi na Brešcu kraj Buzeta). Posebno ga je zaokupljala tema odnosa barbariziranoga roma
Dvigrad (od 1975. u Kanfanaru), Mendula (od 1978. u Medulinu, gdje je folklorna skupina djelovala već 1945.). Radi odgoja podmlatka organiziraju se folklorne skupine u osnovnim školama, npr. Neven
Dvigradu (XII. st.), trobrodno zdanje na stubovima, s upisanim apsidama u začelni zid, što dominira završetkom Limskoga kanala iznad utvrđenoga grada. Nešto je kasnijega postanka bazilika sv. Marije u
Dvigradske općine, početak 15. stoljeća (Kanfanar-Pazin 2007., suautorica Nella Lonza), Vodnjanski statut - Statuto di Dignano, MCDXCII (Vodnjan-Pazin 2010., suautorica N. Lonza), Sažeci propisa Novig
Dvigrad). U razdoblju renesanse i baroka vrata su se obnovila i obogatila arhitektonskom dekoracijom, npr. u Kopru (vrata Muda, 1516), Labinu (vrata Sv. Fiora, 1587), Rovinju (vrata Balbi, 1678.&nd
Dvigrada, Sv. Andrija na otočiću (Crveni otok) kraj Rovinja, koji je pripadao sv. Mariji Rotondi iz Ravene (VI.–XV. st., poslije franjevački samostan), i Sv. Marija Alta (na Vrhu) kraj Bala. Neki od t
Dvigrada, Rovinja i Pazina). Mnogobrojna arhivska kazala olakšavaju snalaženje u golemoj građi.
Dvigradu su rektorima bili Girolamo (1696.) i Rocc’Antonio (1737.); Antonio, kondotjer u Dalmaciji i kapetan u Labinu (1726.); Marcello (? oko 1780.), konjanički kapetan, sin Giacoma iz Buzeta;
Dvigradu (Kanfanaru) i Savičenti čuva u arhivima tih župa. U njima se, osim izvornih dokumenata, nalaze i mnogi prijepisi vrlo starih isprava. U Istri ima 12 dekanatskih arhiva. Kako su dekani bili ta
Dvigradu, najcjelovitije su sačuvane karolinške slikarije (VIII.–IX. st.) te ostatci slikarija koje je Branko Fučić zabilježio na Svetom Andriji (Crveni otok) kraj Rovinja (IX.–X. st.) i f
Dvigrada, Pazina i Motovuna bogate su velikim kaćunom (Orchis militaris), dok u Motovunskoj šumi rastu poznati i cijenjeni tartufi (Tauber), a prevladava hrast lužnjak (Quercus robur), brijest (Ulmus
Dvigrad, Rovinjsko Selo, Kanfanar i Žminj. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gradine) i obalni dio u rimsko doba (rustične vile). U ranome srednjem vijeku zaleđe obale naselili su Hrvati. Ro
Dvigrad, Vodnjan, Snežnik i na Kornatsko otočje. Rad društva od 1886. postupno zamire. S jedne ga je strane ometala austrijska policija, koja je sumnjala u iredentističko djelovanje njegovih članova,
Dvigrad, Stari Gočan, Straža, Sipar, Parentinski Vrh, Brijuni i drugi. U V.st. počinju se graditi crkve i na tim prostorima, u seoskim zajednicama obalnoga zaleđa i u unutrašnjosti poluotoka, iako je
Dvigrad), javni spisi, bilježničke knjige i oporuke morali su se čuvati u posebnom ormaru ili uredu (in capsa, in cancellaria), ili u velikoj općinskoj škrinji (in capsa magna), a bilježnici su nakon
Dvigrad, Bale, Guran, Banjole i Betiga kraj Barbarige) te groblja u sjevernoj Istri (Veli Mlun, Mejica, Brkač, Čelega, Kortina kraj Modrušana, Frančini kraj Pazina). Na prostoru Poreštine, a ponajprij
Dvigrada, ima većih ili manjih sastojina suroga graba (Carpinus betulus). Na mnogim drugim mjestima unutar toga područja javljaju se sastojine bukovih šuma, npr. kraj Kašćerge, Pazina, Kubertona, Čepi
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...