Žminjštine, Labinšćine i Puljštine. Nakon razotkrivanja organizacije NOP-a Pazinštine u lipnju 1943. s ocem je pobjegla u Brinje, gdje je pohađala skojevski tečaj. Karabinjeri su joj uhitili majku Anu

Žminj, 18.IV.1673. - Rijeka, 9.II.1734.). Isusovac od 1693. Filozofiju i teologiju studirao je u Grazu, a između studija dvije godine predavao u gimnaziji u Rijeci i jednu godinu u Zagrebu. Kao pro

Žminj (2002.) u Žminju i pokretna knjižnica bibliobus koja je djelovala od 1978. do 1989. Od kraja 2006. godine u sklopu Gradske knjižnice i čitaonice Pula djeluje i ogranak Čitaonice kluba umirovljen

Žminj–Pazin i pruge Pula–Divača, ponad južnog i zapapadnog prilaza kotlini. Stanovnici su se tradicionalno bavili poljodjelstvom (vinova loza, voćarstvo i žitarice) i ponešto stočarstvom,

Crkva sv. Agate, nalazi se na prometnici Kanfanar - Barat u blizini mjesta Vidulini. Ima oblik jednobrodne građevine s tipičnom poligonalnom apsidom bizantsko-ravenskog stila gradnje, koje su se na po

Žminja i Rovinja (45°7′N; 13°50′E; 284 m nadmorske visine); 485 stanovnika (2021.). Nalazi se na visoravni ponad Limske drage, na županijskoj cesti Žminj–Rovinj i na pruzi

Žminj-Pazin. Kulturno-povijesno važna su naselja Rovinj, Bale, Dvigrad, Rovinjsko Selo, Kanfanar i Žminj. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gradine) i obalni dio u rimsko doba (rustične vile)

Žminja i dr. Redovito sudjeluju članovi kulturno-umjetničkih društava »Mate Balota« i Uljanik iz Pule, Roverija iz Juršića, Bratstvo i jedinstvo iz Vodnjana, »Barban« iz Barbana, »Neven« Osnovne škole

Žminj, Pulu i grad Pulu, Okružni NOO za Pazin kotareve Labin, Čepić, Pazin, Tinjan i Poreč, Okružni NOO za Buzet kotareve Kastav, Lovran, Kras, Buzet, Motovun i Buje. Potkraj kolovoza 1944. preustroje

Žminju, koje su uzurpirali žminjski komun i porečki biskupi.

...Žminja. Kroatistiku i južnoslavensku filologiju diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao profesorica hrvatskog je

Žminja (XVI.-XVIII. st.), Libar žminjski (Žminj 2008.) te više od 150 znanstvenih i stručnih radova i stotinjak znanstveno-popularnih priloga, uglavnom u edicijama HAZU-a (Doseljavanje Grka na Puljšti

Žminj, 20.XII.1658. – Beograd, 8.X.1690.). Završivši gimnaziju u Rijeci i dvije godine filozofije u Grazu, ušao je u isusovački red 1676. u Trenčinu (Slovačka, tada u Ugarskoj). Nakon dvogodi

Žminj, a u istarskom dijelu Primorsko-goranske županije to su Mošćenička Draga, Lovran i Matulji. Na čelu je uprave općine načelnik, a imenuje ga općinsko vijeće, koje se bira svake četiri godine na l

Žminja, Pićna, Cerovlja, Boljuna i Lupoglava) zabilježeno ih je više stotina, mahom podizanih u XIX.st. i do sred. XX.st., ali ima ih i puno starijih (najstarija je iz 1675. u Poljanicama kraj Boruta)

Žminjštini poklapa se s nekadašnjom austrijsko-mlet. granicom pa su reminiscencije na to razdoblje sudjelovale u izgrađivanju identiteta. Modernizacijski procesi, osobito ubrzani tijekom druge pol. XX

Žminja, 7.V.1920. – Saccolongo kraj Padove, 21.XII.2007.). Rano pristupio franjevačkom redu, a za svećenika zaređen 1947. Studirao je antičku književnost i komparativnu povijest književnosti

Žminjšćini. U mletačkom je dijelu Istre (Labinšćina, Barbanština) zatka označivala iznajmljeno imanje (zemljište s kućom i gospodarskim zgradama), koje napoličar (soč, sočal) obrađuje sa svojom obi

Žminja. Uspijeva u svježem, plodnom, dubokom i rastresitom tlu, jednako na svjetlu kao i u polusjeni. Listovi imaju elipsasti do jajasti oblik, uz kratku peteljku. Cvjeta u travnju kada daje dvospolne

Žminju i drugim mjestima u kojima su slavenski doseljenici bili u većini i u kojima su tijekom VIII. i IX. st. uspostavili vlastitu upravnu strukturu.