Literatura : Pula. Povijest, Zbornik zdravstva Istre, Pula 1967; Z. Maretić, i dr., Hipi hepatitis u Puli, Liječnički, vjesnik, 1972; V. Hudolin, Epidemiologija ovisnosti Alkoholizam i druge ovisnosti, Zagreb 1973

pulacije). Vrhunac je pobola dostignut 1966 (1417 bolesnika), a nakon toga epidemija se postupno smirivala. Uzrokom epidemija bila je imigracija ljudi iz podučja izvan Istre je u kojima je epidemijski

Literatura : Pula.

pula, na inicijativu nekoliko mladih entuzijasta koji su željeli obogatiti svoje slobodno vrijeme pjevanjem različitih glazbenih žanrova. U kratkom je vremenu Nešpula, zahvaljujući trudu voditeljice T

...Pula, 3.VIII.1972.). U pulskoj glazbenoj školi „Ivan Matetić - Ronjgov" završava osnovno i srednje glazbeno obrazovanje, inst

Pula Open, najjači i najmasovniji otvoreni turnir u Hrvatskoj. Svake godine na njega u Pulu dolazi 200-tinjak šahista iz cijeloga svijeta. U suradnji sa ŠK Pula 1952. osnovana je šahovska sekcija u sk

Pula i grad Pula. Kotari Buje i Umag osnovani su na početkom 1944. Na sastanku Pokrajinskoga NOO-a za Istru 23.I.1944. donesena je odluka o osnivanju okružnih NOO-a, a Pokrajinski NOO za Istru preimen

Literatura : Pula, Zagreb 1954.

Njegovan, Maksimilijan, admiral austrougarske ratne mornarice (Zagreb, 31.X.1858. – Zagreb, 1.VII.1930.). Godine 1877. završio je studij na Pomorskoj akademiji u Rijeci te stupio u ratnu morn

Pula i 1995. u uklanjanju minsko-eksplozivnih naprava oko Gračaca u Lici. Postumno mu je objavljena knjiga Istru ja va srcu nosin (2003.). Na godišnjicu rođenja 2017. u Pazinu mu je u Milanoviće

Literatura : Pula 1997.

Cissa, otok uz zap. obalu Istre, zabilježen u starovjekovnim izvorima, u Plinija St. (3, 151), i u Notitia dignitatum occ. (11, 67). Prema tim izvorima i prema znan. tradiciji prosvjetiteljstva, treba

Pula stekla epitet filmskog grada.Nekadašnji Nazionale u Jugoslaviji je postao kino Beograd, da bi u osamostaljenoj Hrvatskoj najprije dobio ime Divićgrad, a zatim Pula dok je prvotni Impero postao  k

Literatura : Pula, 2010.

Vila Toscana, pulska austrougarska vila na brdu Monte Zaro. Izgrađena je u razdoblju od 1886. do 1889. za naručitelja Grossherzog Ferdinand IV. von Toscana, tj. Velikog vojvodu Toskanskog.Gradio ju je

Literatura : Pula, 2010.

Vila Starza-Pietruski, austrougarska vila u Puli, sagrađena na Verudi na prijelazu iz XIX. u XX. st. Dao ju je sagraditi mornarički časnik Miecislaus Ritter von Siemuszowa-Peitruski.Ova vila bila je m

Literatura : Pula, 2010.

Vile Lenuzza, četiri vile na pulskom brdu Monte Rizzi, današnjem Vidikovcu, građene početkom XX. stoljeća prema projektu Antonija Lenuzze.Nalaze se na križanju Rizzijeve i Radićeve ulice i predstavlja

Literatura : Pula 1997.

Gioseffi, Mauro, ftizeolog i epidemiolog (Pazin, 19.IV.1879. - Poreč, 15.IX.1951.). Internist (malariolog), bolnički liječnik u Puli, Trstu i Poreču (Dječji dispanzer) te plodan medicinski publicis

Literatura : Pula 2006.

Gradski tehnički ured je projektirao arh. F. Mazzoni 1938. godine. Zgrada je plod jednoga desetljeća razvitka talijanskog nacionalnog stila. Njezina su obilježja puristički izraz i lišenje ornamenata.

Literatura : ...Pula 1969., 549-590; Nina Kudiš, "Tutte

Pula i njezino antičko graditeljstvo time su popularizirani širom Europi. U još jednom Serliovom djelu, Il terzo libro di Sebastiano Serlio Bolognese, nel qval si figvrano, e descrivono el antiqvit

Literatura : Pula 2000.

Antonius de Lendinaria, iluminator (Lendinaria kraj Roviga XV.st.). Pripadao je franjevačkom redu male braće.Ispisao je kasnom književnom goticom na pergamentu i iluminirao Statut grada Pule (1500), k

Literatura : Pula 1995.

Čelega, arheološko nalazište i dio naselja Novigrada. Kraj zaselka u blizini Novigrada Branko Marušić istražio je 1955. i 1956. dvanaest ranosrednjovjekovnih grobova iz druge polovice VII. st.  U nji

Pula), nastavljali putovanje preko Zadra, Hvara, Dubrovnika, dalje prema Svetoj zemlji. Tada su u Istri, kao i drugdje, postojale bratovštine za prihvat hodočasnika, odn. mnogobrojni hospiciji. U novi

Pula-Divača. Osnovna je cestovna komunikacija prometnica Jelovice-Socerb-Trst, koja je u prošlosti omogućavala trgovinu u Trstu. Podgorje je pripadalo socerpskoj gospoštiji, 1499. spalili su ga Osmanl

Literatura : Pula 1997; L. Bosio, Le strade romane della Venetia e dell'Histria, Padova 1991.

Quaeri, antički toponim, koji se nalazi na Peutingerovu zemljovidu uz vinjetu koja je slična onoj za termalni lokalitet. Ne može se povezati s nekim poznatim imenom mjesta, a po položaju na Peutingero