koparskim biskupom (1452.-55.) u Dolini je bilo sjedište Tršćanske biskupije. Važno glagoljaško središte; vrijedan arhiv, koji je između dvaju svjetskih ratova prenesen u Zagreb (HAZU). Slovenska škol
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
Koparštine, a 1940. Labin i Raša priključeni su na vodovod iz izvora Kožljaka s crpnom stanicom Fonte Gaja u dolini Raše. Iste je godine i Pazin dobio vodu preko crpne stanice u Karojbi. Nakon velikih
Koparska biskupija, Mlečani su Kopru dali monopol trgovine solju za Istru, riješen je prijepor između patrijarha Grada i Akvileje oko jurisdikcije nad istarskim biskupijama, primorski su gradovi počel
Kopar 1278., Piran 1290., Pula 1348., Motovun 1372., Milje 1374., Vižinada 1376., Izola 1419., Rovinj i Labin u XV. st., Buzet prije 1529.). Za Mletačke Republike otvaraju se škole višega stupnja:
Kopar – Trst (D21), na raskrižju županijskih cesta za Umag, Novigrad, Momjan, Grožnjan, Kaštel i Buzet. Važno je cestovno čvorište, razvijene su trgovinska i uslužna djelatnost te prerađivačka i
koparski i krčki), koja su u sabor ulazila po svojoj funkciji (tzv. virilisti), i izborni zastupnici izabrani u kuriji vanjskih općina s područja istočne Istre. Sabor znači početak suvremenoga politič
koparski biskup Balthasar Bonifacius (Baldassare Bonifacio Corneani, Boltežar Bonifazio), objavio je 1632. raspravu o arhivima (De archivis), u kojoj predlaže sređivanje spisa po mjestima, predmetima
koparske gimnazije napisao je prikaz istarske povijesti do rimske vladavine, naglasivši da povijest poluotoka nije moguće napisati bez prethodnoga prikupljanja arhivske građe i analize povijesnih vrel
Kopar, 8.VII.1988.). Potječe iz seljačke obitelji, otac Anton, majka Frančiška rođ. Valenčič. Osnovnu školu pohađao je u Ilirskoj Bistrici, gdje je u mladosti bio aktivan u prosvjetnom i društvu
koparskoj. Naselje je imalo naslov grada, u kojem je biskup bio najjači feudalac, s posjedima i u drugim dijelovima Istre, ali akvilejski su patrijarsi imali vrhovnu svjetovnu vlast. Godine 1149. i po
Koparštini. Zaključke Rižanske skupštine sastavio je đakon gradeške crkve Petar, a sačuvani su u prijepisu iz XVI. st. Potvrdio ih je Ludovik Pobožni između 814. i 821. Dokument se smatra jednim od
Kopar, 8.XII.1896. ‒ Milje, 23.VII.1965.). Rođen je u mnogočlanoj obitelji Pietra i Angele rođ. Bacci, s još devetero braće od kojih će tijekom vremena čak sedmero biti pod policijskom paskom kao k
Kopar sklopili su savez protiv njegove vlasti, no taj se ubrzo raspao. Piran je već 1231. sklopio s njim odvojeni ugovor, a Pula je to učinila 1233. prisiljena carskom vojskom. Napokon su 1238. pregov
Kopar 1279. te Piran i Rovinj 1283.). Mirovnim su se ugovorima s Venecijom (1291. i 1307.) markgrofovi morali pomiriti s tim gubitkom. Slom moći obitelji Castropola u Puli (1331.) bio je presudnim
Kopar, Izola i Portorož), gdje se provodila transformacija na 10kV prema Sečovlju do Buja i poslije se spajao s DV od 10KV, koji je dolazio od trafostanice DV Karojba od 50/10kV. U ožujku 1939. DV Por
Kopar, Buje, Buzet, Lovran, Umag, Novigrad, Svetvinčenat i Vodnjan). Ima, međutim, i odstupanja, primjerice u Puli nakon rimskog razdoblja nad Plateom comunis dominira romanička komunalna palača s lož
Kopar, Pula, Novigrad, Rovinj i Umag). U XVI.st. počeo se razvijati lov male plave ribe mrežama potegačama pod svjetlom, pa se u XVII. i XVIII.st., osobito u nekim gradovima (Piran, Izola i Rovinj), z
Kopar, 30.X.1910. – Ljubljana 5.V.2009.). Otac Ivan bio je zatvorski čuvar, majka Frančiška rođ. Žagar. Obitelj se 1914. preselila u Štajersku. Klavdij je 1933. u Mariboru završio učiteljs
koparski fašisti, ali im je uspio pobjeći. Vlasti su ga u listopadu 1922. premjestile u školu u Movražu, gdje je učiteljevao do listopada 1924., kada je dobio otkaz te je kao politički emigrant prebje
Kopar, Opatija, Buzet, Pazin, Poreč, Motovun, Zagreb, Rijeka, Split, Karlovac, Velika Gorica, Beč, Beograd, Sarajevo, Bologna, Maribor i drugdje). Oblikovao je brojne spomenike i skulpture u javnim pr
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...