Labin i dr.). Objekti za sportove na vodi počeli su se graditi u obalnim gradovima već u drugoj polovici XIX. st., posebice u Puli: pontonsko kupalište Stengel, željezničarsko kupalište te gradsko
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labinu, Opatiji i na vrhu Učke. Nižega su ranga kišomjerne stanice kojih širom Istre ima mnogo više; mjere samo količinu oborina na određenome mjestu. Podatci iz svih stanica prikupljaju se u Zagrebu,
Labin, Poreč, Rovinj, Umag, Višnjan). Snažan impuls rasta naselja u drugoj pol. XIX.st. nije više mogao biti nadziran komunalnom statutarnom regulativom te su se u većim mjestima (Pula, Poreč, Rovinj)
Labinu (Martinčica, 1985.), Rijeci (Ožujka, 1985.); postavio je i determinirao 115 izložbi gljiva u zemlji i inozemstvu, utemeljio je Hrvatski mikološko-gljivarski savez (2006.) i bio njegovim prvim p
Labinu. Savez se 10.IX (odnosno 12. IX) 1949. podijelio u Kotarski zadružni poslovni savez u Kopru, odnosno Buje. Postojale su obrtne zadruge (nastajale od 1946.), u koje su bili uključeni stručni rad
Labinjanom Tomasom Lucianijem, publicistom i proučavateljem starina nastanjenim u Veneciji i, što je važnije, zaposlenim u tamošnjem arhivu, te je od njega dobio kopije mnogih dokumenata Mletačke Repu
Labinski), majka Marija, rođ. Učkar, iz Hreljići, službenica. Obitelj se zarana iz Vodnjana preselila u Pulu gdje je Miljenko proveo djetinjstvo te pohađao Osnovnu školu „Moša Pijade“ (dan
Labinu (vrata Sv. Fiora, 1587), Rovinju (vrata Balbi, 1678.–69.) i Buzetu (Mala vrata, 1592). Poseban su slučaj vrata pulske tvrđave (Kaštel) koja je 1632. izgradio Antoine De Ville. U XIX. st.,
Labincima (iz IX. st.), Sv. Mihovil nad Pazinom (spominje se u XII. st.), Sv. Marija na Škrilinah kraj Berma (iz XV. st.), Sv. Kasijan u Poreču (iz X. st.), Sv. Nikola (prije Sv. Anastazija) na otočić
Smȍkvenjak je istarska poslastica izrađena od usitnjenih smokava s malim dodatkom rakije. Osim prevladavajućeg naziva smokvenjak, u Istri se ponegdje rabe i sir od smokav ili hlib od smokav. U
labinsku župnu crkvu, da bi preostala dva oltara bila prenesena tek polovicom XVIII. stoljeća u Crkvu Blažene Djevice Marije od Anđela u Poreču. Vrijedne slike iz XV. i XVI. stoljeća prodane su u besc
Labin, Buje), a naslikani renesansni motivi na pročeljima kuća sačuvani su u Kopru i Bujama. Dvokatna palača u Gračišću primjer je »mješovitoga« gotičko-renesansnog stila, gdje se promišljeno, odijelj
Labinu zahvaljujući djelovanju Balda Lupetine, najistaknutijega luteranskog misionara na ovim prostorima, i njegova nećaka Matije Vlačića Ilirika. Prvi je nakon duga tamnovanja u Veneciji završio živo
Labinu, Raši, Poreču, Rovinju i Umagu. Domovi zdravlja imaju organiziranu mogućnost prijevoza bolesnika kojima je potrebna brza sekundarna ili tercijalna razina medicinske pomoći. U razdoblju nakon II
Labin i do probijanja cestovnoga tunela Učka, S. Božičević registrirao je 480 novih speleoloških objekata. Sve dotad naznačene pojave (1356 pećina ili špilja, jama i ponora) obradio je 1985. u svojoj
Labin), Flanona (Flanona, Plomin), Tarsatika (Tarsatica, Rijeka), Krepsa (Crepsa/Crepsi/Crexi, Cres) i Apsor (Absarus/Apsoros, Osor). U flavijevsko doba municipijem postaju Fulfin (Fulfinum, Okladi kr
Labin za »Viktora Lenca«, odnosno INU, a 1984.-86. izgrađeni su Paromi, brodovi za prijevoz 28 vagona, 46 automobila i 202 putnika, posebno projektirani za plovidbu Kaspijskim morem, rijek
Labina). Nije ih bilo jedino u gradskim zajednicama antičkoga naslijeđa na zapadnoj obali. Feudalni društveni ustroj dovršen je tek nakon konačnog rješenja granice prema Hrvatskom Kraljevstvu. Kada je
Labina, Vrsara, Medulina i Rapca. Njegove su realizacije bile publicirane u časopisima Čovjek i prostor i Arhitektura, a zastupljen je i u prikazu moderne i postmoderne arhitekture u Istri i Hrvatskoj
Labinu, potom su otvorena u svim gradovima današnje Istarske županije, od 1996. i u Kopru i Trstu, potom i u Zagrebu, ali su se tijekom 2000-ih dopisništva počela gasiti zbog troškovnih teškoća i kadr
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...