Rijeka, 12.IV.2021.). Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1956. Umjetnički je aktivan od 1953., kada u Rovinju sa starijim kolegama Brunom Mascarellijem, Zorom Matić i Žarkom Naunovi
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Španjolski dragovoljci, borci koji su se dragovoljno borili na republikanskoj strani u Španjolskom građanskom ratu, a s područja Istre, Rijeke i Hrvatskoga primorja poznato ih je 214. Neki su obavl
Kirac, Luka, svećenik, narodni preporoditelj, političar i proučavatelj istarske prošlosti (Medulin, 27.IX.1860. - Rakotule, 3.I.1931.). U rodnome Medulinu završava osnovnu (pučku) školu, a gimnazij
Rijeka 1994.), Brdo do sunca (Pazin 1997.), Nasprotna obala (na slovenskom, Izola 1997.), Sjedinjenje u stopama (Pula, 2000.), Još se vrti crna ploča (Pula 2004.). S Đaninom Božićem suautor grafičko-p
Rijeka 2013.). Pisao je i kulturološke tekstove te turističke itinerare. Osim u zbornicima Istrije Nobilissime radovi su mu izlazili i u časopisima La Battana, Alisei, IstriAmica, Književna republi
Rijeka, 9.III.2000.). Sin sudskog službenika Stjepana i Marije rođ. Legin. Pjevati je počeo već kao tinejdžer u zboru, a svirao je i violinu u školskom sastavu u Bjelovaru. Nakon srednje škole,
Vinarstvo (enologija; od grč. οἶνος: vino i λογος: riječ, pojam), djelatnost proizvodnje, dorade, njege i čuvanja vina. Pretpostavlja s
Rijeka-Rovinj 1997.; Freske crkve svetog Barnabe u Vižinadi, Poreč 2002.; Novigradski lapidarij - Lapidario di Cittanova (u koautorstvu s Miljenkom Jurkovićem i Jericom Ziherl), Novigrad 2006.; L'
Rijeka, Split, Osijek), Varaždinskih baroknih večeri, u pregovorima o donaciji Ante Topića Mimare, planiranju i izgradnji kapitalnih objekata kulture (Arheološki muzej u Zadru, Muzej hrvatskih arheolo
Rijeka, Matulji-Učka-Pazin-Vodnjan, Poreč-Pazin, Črni Kal-Buzet-Lupoglav te Trst-Hrpelje-Kozina-Ilirska Bistrica-Matulji. U Istri je također 821 km regionalnih i županijskih cesta te 1.056 km lokalnih
Spon, Jacob, liječnik, arheolog, putopisac, istraživač starina (Saint-Romain de Couzon kod Lyona, 13?.I.1647. - Vevey, Švicarska, 25.XII.1685.). Rođen je u protestantskoj obitelji njemačkog podrije
rijekama, a uveo je i nov obračun poreza na stoku. Ivan je u odgovoru na optužbe uglavnom pristao sve vratiti na prijašnje stanje, osim što je tražio da Slaveni, tamo gdje ne čine štetu, ostanu na zem
Rijeka, Zagreb, Trst), čemu u prilog govore izvedena djela: Bellini: Norma, I Puritani; Bizet: Carmen; Donizzeti: La Favorita, Lucia Lammermoor; Jones: La Geisha; Lehár: Vesela udovica, Il Cont
Rijeka, najveća hrvatska luka, s razvijenom industrijom, uslužnim djelatnostima i tranzitnim turizmom, te važno prom. čvorište (cestovne, željezničke i pomorske veze). Drugi važniji gradovi su Opatija
Matetić Ronjgov, Ivan, melograf i skladatelj (Ronjgi na Kastafšćini, 10.IV.1880. – Lovran, 27.VI.1960.). Nakon završene učiteljske škole u Kopru, gdje se školovao u klasi A. Dekleve i J. Soko
Rijeka kao asistent istraživač, potom kao znanstveni asistent (1987., kada prelazi u pulsku područnu jedinicu) stručni suradnik/docent te viši stručni asistent. Od 1996. upisan je u registar istraživa
U Istru su feudalni odnosi počeli prodirati s dolaskom franačke vlasti u VIII. st., o čemu svjedoče pritužbe istarskih posjednika na Rižanskoj skupštini. Do XII. st. razvila su se razmjerno velika
rijeka i potoka, iako se može pronaći i na livadama i šumama. Hrani se ribama i vodozemcima, no ako je kopneni tip, onda malim gušterima i poljskim miševima, koje žive guta. Bezopasna je za ljude, a k
rijeka Mirne, Raše i Boljunšćice, nalaza te sirovine ima i u krškim predjelima, zajedno s terrarossom i paleogenskim boksitima, materijalima koji su se također, posebice tijekom sr. vijeka, rabili za
rijeka i rijeke Pad. Kolebanja slanosti ovise i o vremenskim promjenama: godišnjima (zbog kojih je ljeti slanost manja), međugodišnjima (zbog izmjene vodenih masa između Jadrana i istočnog dijela Sred
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...