koparskom području. Prvi tabor Hrvata Istre i kvarnerskih otoka održan je 21.V.1871. na brijegu Sv. Mihovil kraj Kastva. Priredili su ga Franjo Steidle, Antun Rubeša, Franjo Marotti, Ernest Jelušić
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
Kopar, 23.X.1887. - Ljubljana, 23.XII.1982.). U knjigu krštenih upisan je kao Golauch. Nakon dva razreda gimnazije, napustio je školu. Iako samouk, posvetio se proučavanju povijesti i političkom dj
Kopar (1086.), Zadar (1177.), Split (1186.), te Dubrovnik (1215.). Na istarskom poluotoku, bez obzira na njegovu političku podijeljenost između Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, bratovštine s
Kopar, Piran, Buje, Poreč, Rovinj, Vodnjan, Pula, Motovun, Buzet, Pazin, Labin, Belaj, Lovran, Podgrad, Kastav, Krk, Cres i Lošinj). U svakom je kotaru bilo nekoliko općina. Osim 46 glavnih općina, po
Koparskom, Tršćanskom i Porečkom biskupijom. Nagodbom između Austrije i Venecije iz 1784. i odlukom pape Pija VI. iz 1788. Umag s okolicom (Materada), koji je prije pripadao Tršćanskoj, pripojen je No
...Kopar, 12.VII.1920. – Trst, 24.III.1996.). Rođen u obitelji Pietra i Marije Norbedo. U ožujku 1940. krenuo je na odsluženje vojnog roka u pul
Kopar, Rijeka), a nagla je prekretnica nastupila 1967. izgradnjom transalpskoga naftovoda (TAL) Trst–Ingolstadt, s ogrankom do Schwechata Beča (dovršen 1979.), pa od 1968. promet tršćanske luke
koparska i riječka planinarska transverzala. Između Lisine i Vodičke griže nalazila se 1944./45. partizanska bolnica za liječenje lakših ranjenika pod konspirativnim nazivom „Ljubica“,
Kopar, gdje su ga jugoslavenske vlasti uhitile te je u montiranom procesu osuđen na jednogodišnji zatvor. Zahvaljujući apelu građana Pule, koji su pamtili velika dobročinstva doktora Labora, pušten je
Kopar, Buje, Poreč, Kanfanar, Rovinj (gdje je prenoćio), Pulu i Premanturu. Drugi je put u Istri bio 1935., kada je 9.VI. u Kopru nazočio otkrivanju spomenika iredentistu Nazariju Sauru. Podržavao
koparskoga, buzetskoga, odnosno piranskoga kraja u Istarskom saboru (od 1895.). Bio je i članom prvog odbora Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. Iskustvo koje je stekao na Krku, osobito kao tajnik
koparski podestat i kapetan, koji se bavio pitanjem depopulacije i popravljanja porečke luke, u izvješću iz 1669. istarsku je obalu nazvao štitom Gospodarice (lo scudo della Dominante). Rašporski su k
Koparštinu, gdje je bio najprije dvanaest godina župnik u Šmarju pa u Dekanima, sve do smrti u izolskoj bolnici. Sahranjen je u Dekanima. Bio je vrlo obrazovan, govorio je tečno četiri jezika, a zn
Kopar, Buzet).
koparskoga Velikoga vijeća 1598. osnovan je Collegio dei Notai, koji je postao središnja istarska notarska organizacija, a notarsku su djelatnost smjeli obavljati isključivo tamošnji gradski velikaši,
...Kopar, 29.IV.2004.). Otac Mihael, majka Josipina ro
koparskoj biskupiji, a obuhvaćala je malo područje sjeverozapadne Istre oko Novigrada i (neko vrijeme) Umaga. Od Tršćanske su biskupije odvojeni dijelovi koji su nakon 1945. došli pod suverenitet Jugo
...Kopar, 12.X.1907. – Trst, 5.IV.1978.). Već od mladosti imao je dvije strasti, nogomet i komunizam, koje će odrediti i njegovu karijeru. Nogomet
koparskoj školi Collegio dei nobili, a pravo je studirao i diplomirao u Padovi (1793.-1800.). Nadarenost za poeziju pokazao je već u ranoj mladosti, a sa samo 20 godina postaje članom koparske Acc
Kopar, Poreč, Pićan, Pula, Trst) najvažniji su fondovi i serije Apostolske kancelarije (Registra Vaticana, 872-882., 1073-85. i 1198-1605., 2041 sv.; Registra Avenionensia, 1316-1415., 350 sv.; Regist
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...