Literatura : Pula s okolicom, Pula 1996., 59-62; Antun Travirka, Istra: Povijest, kultura, umjetnička baština, Zadar 2001., 106-108.

Dvojna vrata (srednjovjekovni tal. naziv Porta Gemina ili S. Caterina), antički spomenik u Puli. Vjerojatno su sagrađena krajem II. st.; pretpostavlja se da su imala dekorativnu funkciju ulaza u ri

Pula, 2.IV.1898. – Mont Valerien, Francuska, 16. ili 17.IV.1942.). Izučio mehaničarski zanat, sudjelovao u I. svjetskom ratu, postao članom Socijalističke stranke, a poslije KPI (Komunistička

Literatura : Pula 2001.

Pula, Pula-Labin-Rijeka, Matulji-Učka-Pazin-Vodnjan, Poreč-Pazin, Črni Kal-Buzet-Lupoglav te Trst-Hrpelje-Kozina-Ilirska Bistrica-Matulji. U Istri je također 821 km regionalnih i županijskih cesta te

Literatura : Pula 1995.

Rektori (lat. rectores), zajednički naziv za nositelje mletačke lokalne upravne vlasti u Istri. U pojedinim su mjestima rektori imali različite naslove.  U Puli se, primjerice, nositelj vlasti naziva

Literatura : Pula 1995.

Rogatica, arheološki lokalitet u južnoj Istri kraj Gočana. Obuhvaća ostatke prapovijesnog naselja (gradina) i antičke nalaze (nalaz natpisa iz II.-III. st.), a Boris Baćić je 1950. iskopao ostatke sta

Literatura : Pula, 2010.

Vila Pietruska, austrougarska vila na pulskoj Verudi u današnjoj Budicinovoj ulici. Sagrađena je 1901. prema projektu pulskog arhitekta Ferdinanda Geyera.U prizemlju je bio prostor za poslugu, a sadrž

Literatura : Pula, 2010.

Vila na Monte Rizziju, predstavlja vilu na rezidencijalnom području Pule (Monte Rizzi), a pripadala je pulskom gradonačelniku Domenicu Stanichu.Izgrađena je 1904. u današnjoj ulici Petra Zoranića 16.

Pula, imala je vrlo jaku hidroavijaciju s centrima u Puntiželi, na otoku Kozadi te u Portorožu i Poreču. Danas je u Istri više putničkih zračnih luka: Zračna luka Pula, Zračna luka Vrsar, Aerodrom Por

Literatura : Pula, prostorni razvitak mletačke utvrde, Pula 1988; M. Bertoša, Tutamen civitatis et provinciae, Istra, 1991, 29, 1–2; M. Budicin, Aspetti storico-urbani nell’Istria veneta, Trieste&ndash

Pula, u jeku Tridesetogodišnjega rata (1618–48), zakratko postala važnom mlet. strateškom obrambenom točkom za plovidbu Jadranom. Projektirao ju je i vodio nadzor u poč. njezine gradnje (1630

Literatura : Pula, u: Zbornik zdravstva u Puli, Pula 1967; N. Mattal-Jelić, P. Cukon, Stanje tuberkuloze u Istri i mogućnost njezine eliminacije, ibid.; I. Rudelić, Povijest medicine u južnoj Istri, Pula 1977.

Pula i Labin) i još 10 područnih. God. 1957–60. provodilo se sistematsko fluorografsko snimanje građana u istraživanju novih slučajeva bolesti, i tom su metodom pregleda pluća otkrivena 553 nova boles

Literatura : Pula 1987.

Klanjčeva peć, pećina u sjev. dijelu središnje Istre, iznad Bresta, južno od Planika, na 828m nadm. visine. Kroz prostrani ulaz širine 9m i visine 4m ulazi se u vodoravni hodnik, koji se nakon 29m pro

Literatura : Pula 1999.; Robert Matijašić, Gospodarstvo antičke Istre, Pula 1998.; Mario Perossa, Kontinuiteta v stanovanjski arhitekturi Istre, Koper 1998.

Pula, Poreč, Plomin, Nezakcij i dr.), ladanjskim vilama (Veli Brijun/Brion, Zorna/Sorna, Barbariga, Valbandon, Dragonera, Vižula i dr.) ili selima kasnoantičkih kolonista. Zbog toga treba pretpostavit

Pula, dolina Raše, Rabac, Plomin, Rijeka i dr.). Uspostavljene su i pomorske veze među jadranskim gradovima (Pula, Zadar, Ancona, Trst, Akvileja, Ravena). Mletačka Republika izgradila je opremila veli

Literatura : Pula 1987.

Oporovina, pećina na istočnim padinama Učke ispod Suhoga vrha, na 325 m nadm. vis. u dubokom kanjonu Lovranske drage, oko 800 m zapadno od Medveje. Poznata je od 1929. kada je B. de Lengyel u svojim i

Literatura : Pula 1995.

Rampel (Rampelli), plemićka obitelj iz Pazina. Polovicom XV. st. u izvorima se spominje Leonardo, podrijetlom s liparskog otoka Saline, koji je bio javni notar i pazinski kancelar (Leonardus Rampel de

Literatura : Pula, 2010.

Palača Demartini, zgrada u Puli, na adresi Kandlerova 8, iz vremena Austro-Ugarske, građena u venecijanskom stilu. Palača je izvorno kao jednokatnica s potkrovljem građena u doba Mletačke Republike, d

Literatura : Pula, 2010.

Vila Nauta, austrougarska vila u Puli, izgrađena 1899. godine, prvi vlasnik bio je Gustav Ritter von Nauta, mornarički časnik austrougarske Ratne mornarice.Nalazi se na Verudi, u blizini Mornaričke bo

Literatura : Pula, 2010.

Vila Maria, austrougarska vila u Puli sagrađena 1897. godine na Verudi, na zamolbu časnika austrougarske Ratne mornarice, grofa Colloreda Mannsfelda Hyeronimusa.Vila je predstavljala jednokatni stambe

Literatura : Pula, 2010.

Vila Bissingen, austrougarska vila na pulskoj Verudi. Sagrađena je 1896. godine prema projektu Johanna Bachera, a investitor je bio Massimiliano conte Bissingen, tj. austrougarski kapetan korvete Maxi

Literatura : Pula, 2010.

Vila Swoboda, austrougarska vila na pulskoj Verudi. Sagrađena je 1905. prema projektu pulskog projektanta Pietra Doriga.Prvotno je nosila ima Vila Maria, po supruzi prvog vlasnika. Vila je jednokatnic