završen i svečano otvoren za potrebe organizacije), natjecanja u odbojci u Osnovnim školama u Fažani i Vodnjanu, ona u košarci u pulskom Sportskom centru Mirna te u Osnovnoj školi Veli Vrh također u P
Rezultati pretraživanja za: "završ"
završio je u Labinu, a srednju pri kolegiju Toppo Wassermann u Udinama. S dvanaest godina ostao je bez oca, bačenog 1943. u jednu istarsku jamu (fojbu), pa se s majkom i bratom Francescom iselio u Trs
Završje, Oprtalj i Čepić, na geološkoj granici vapnenačke i flišne podloge. Naselje je na maloj uzvisini iznad blage udoline u kojoj je izdašan izvor pitke vode, a kraj njega župna crkva. Stanovnik
završio klasičnu gimnaziju u Rijeci. Studirao je medicinu u Ljubljani i Zagrebu, gdje je diplomirao 1956. Do umirovljenja 1990. radio je u ambulantama obiteljske medicine Doma zdravlja Opatija. Od 196
završio 1953. na VMA (Vojnomedicinskoj akademiji) u Beogradu, 1954. postavljen za načelnika otorinolaringološkog odjela Vojne bolnice u Puli te je kao otolog organizirao i vodio službu u matičnoj usta
završio je Učiteljsku školu u Puli, te je do 1948. bio referent za talijanske škole pri narodnom komitetu. U previranjima u KP vezanima za Rezoluciju Informbiroa ispisao se iz Partije, te je pod optuž
završiti studij u Zagrebu, no biskupi iz Istre, Krka i Senja opredijelili su se za Pazin ponajviše zbog nestašice svećenstva. Tako su ih mogli rediti za svećenike što prije, po potrebi i prije završet
Završio je klasičnu gimnaziju u Biskupijskom sjemeništu u Pazinu 1952., a zaređen je za svećenika 1958. nakon studija teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Potom je završio studij s
...Završio je Viš
završio u Trstu 1923., nakon čega je u Torinu studirao i završio studij medicine (1929.). Na Sveučilištu u Milanu postigao je habilitaciju za opću medicinu i kirurgiju te je počeo raditi u pulskoj bol
završavao u Tarsatici (današnja Rijeka), na rubu istarskog prostora. Istra je s kopnene strane bila dobro zaštićena brdsko-planinskim lancem Ćićarije te joj neki posebni izgrađeni vojnički sustavi obr
završio tečaj arhivistike (1955.) te paleografije i diplomatike (1959.). U Rimu je na Gregoriani 1966. doktorirao disertacijom La rinascita dell’ordine domenicano nella Dalmazia e a Ragusa duran
završio je studij suvremenih jezika, a književnošću se počeo baviti s dvadesetak godina. Jedan je od utemeljitelja modernoga romana i među glavnim je autorima romana struje svijesti. Godine 1904. napu
završio II. državnu gimnaziju, a zatim na Pravnom fakultetu diplomirao 1934. te doktorirao. Radio je u zagrebačkoj financijskoj direkciji, kao pravnik financijske struke predavao na višoj financijskoj
završio u Rijeci, a studij matematike i fizike u Pragu. Karijeru profesora započeo je 1879. u Zagrebu, nastavio u Osijeku, te od 1882. predavao meteorologiju u nautičkoj školi u Bakru, gdje je započeo
Završio je klasičnu gimnaziju, pa studirao pravo, prirodoslovlje i ekonomiju, ali nije diplomirao. Od mladih dana bio je crtački nadaren, a tijekom studija uzdržavao se i crtanjem karikatura za razne
završio glazbenu školu, a na Muzičkoj akademiji diplomirao dirigiranje u klasi prof. Mladena Pozajića. U 1960-im svirao je sa sarajevskom grupom Indexi, a 1967. osniva Pro arte te se sljedeće godine s
završetku rata opet je u Genoi iz koje 1946. prelazi u Lazio. U rimskom klubu ostaje godinu dana, potom igra za Triestinu u čijem je dresu imao važnu ulogu u prvenstvu 1947./48. kad je, s trenerom Ner
završene Pomorske akademije u Rijeci, 1889. stupio je u austrougarsku Ratnu mornaricu kao pomorski kadet. Godine 1889.–90. oplovio je svijet na korveti Fasana, a 1893. stekao čin zastavnika bojn
završio je u rodnom mjestu, potom su ga roditelji poslali u Malo sjemenište (Alojzijevišče) u Gorici, gdje se školovao i njegov stariji brat Štefan (Stjepan). Davorin je već nakon dvije godine napusti
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...