LABINŠTINA Kršan Labin Pićan Raša Sveta Nedelja PAZINŠTINA Cerovlje Gračišće Karojba Lupoglav Motovun Pazin Sveti Pet
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labina i Rapca te uvale Prklog, sjeverni dio poluotoka Premantura („Gornji Kamenjak“), premanturska Punta („Donji Kamenjak“), medulinski arhipelag te područje Učke izvan parka
Labincima. »Zlatno doba« istarskog zidnog slikarstva XV. st. U Sv. Nikoli u Pazinu slikao je majstor iz briksenškoga kruga, a to je slikarstvo utjecalo na razvoj Vincenta iz Kastva, čij
Literatura : labinska-republika.blogspot.hr, 8. 2. 2012.; Emilio Gentile, "Mussolini, Benito", Dizionario Biografico degli Italiani, 77, 2012.; senato.archivioluce.it/senato-luce/scheda/foto/IL3000009256
Mussolini, Benito Amilcare Andrea, talijanski političar, fašistički vođa i diktator, zvan Il Duce, Vođa (Dovia di Predappio, Forlì, 29.VII.1883. - Giulino di Mezzegra, Como, 28.IV.1945.). Po
Labinu izvješće o stanju državnih, gradskih, općinskih, crkvenih, katastarskih i financijskih arhiva, njihove kratke historijate i dr. Zaštita kulturnopovovijesnih objekata, pa tako i arhivskoga gradi
Labin), među kojima je najsloženije zadaće u održavanju sigurnosti i obrane imao pulski štab (osnovan 12.IX.1991.). Operacije JNA u Sloveniji počele su 26.VI.1991., kada su postrojbe Riječkoga korpusa
Labinu i Poreču, programi metalske i poljoprivredne struke. U razdoblju 1973.–83. djelatnost Centra proširena je od 13 odjela s 340 učenika na 28–32 odjela s prosječno 750–950 učenika; u njemu je djel
Labinu, Poreču i Trstu. Izlazi svaki dan osim nedjelje. Novine i internetski portal čitateljima nude informacije u politici, kulturi, sportu. Često list sadrži specijalizirane priloge o turizmu, kultu
labinski, istarski krški i jednobojno svijetlo govedo. Labinsko govedo bilo je sitno; zbog brzoga hoda nazivali su ga i bue cavallo. I krško govedo, koje se rabilo na Ćićariji, bilo je sitnoga rasta (
Labin u XV. st., Buzet prije 1529.). Za Mletačke Republike otvaraju se škole višega stupnja: 1610. Collegio dei Nobili u Kopru (Ginnasio Gian Rinaldo Carli), 1794. Gimnazija u Izoli. Škole pohađaju
Labin). Sjedište se istarskih inkvizitora pomicalo s mjestom boravka onoga koji je obavljao tu službu, no u drugoj polovici XVI. st. stalno sjedište istarske inkvizicije ustanovljeno je pri koparsk
Labin i učitelju Bernardinu u Umag. Mnogo su važniji i opširniji sačuvani rukopisi Valierove vizitacije dijela istarske biskupije pod mletačkom upravom. Nakon što je taj biskup uspješno izveo vizitaci
Labin 27, Vodnjan 31, Motovun 55, Pazin 17 itd. O njihovoj snazi svjedoči i podatak da je neposredno pred početak institucionalnog ukidanja (druga polovica XVIII. st.) samo jedna od novčanih aktivnost
Labinu, Opatiji, Voloskome, Lovranu, Kastvu, Raši i dr.). Otvoren je i niz novih privatnih ljekarna, osobito 1990-ih, čime je ljekarnička mreža dodatno ojačana.
Labinu i Raši, automobilska ind. u Buzetu i dr. Naglo se šire turizam i ugostiteljstvo, posebno na zap. obali Istre - Poreču, Rovinju i Umagu, koji su nakon velikih ulaganja u smještajne kapacitete i
Labinu (1726.); Marcello (? oko 1780.), konjanički kapetan, sin Giacoma iz Buzeta; Giuseppe (1704.–74.), književnik, pjesnik (spjev La Selva) i providur za granice, bliski suradnik erudita Apost
Kurelić, Šime, odvjetnik i političar (Pićan, 28.X.1864. – Trst, 3.VI.1921.). Potječe iz poznate trgovačke obitelji koja je dala mnoge uvažene narodnjake, intelektualce, javne kulturne i polit
Labinu, a manje kuće (tzv. hospicije) imali su u Izoli, Bujama, Buzetu i Vodnjanu. Godine 1940. utemeljili su skromni samostan sv. Josipa u Puli, koji su potom napustili, a 1990. izgradili novi samost
Labinu u prvoj polovici XIX. st., koji postaje kazalište Teatro Borzatti de Loewenstern (od 1859. sa stalnom dramskom i glazbenom sekcijom), te s otvorenjem prve kazališne zgrade u Puli 26.XII.1854 (T
Labinska komuna i Panorama te u zbornicima Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji i Jadranski zbornik. Opširno je pisao o NOB-u u koprivničkom kraju (Prilozi za povijest NOB-a ko
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...