Literatura : Pula, 4–5, 1958.; Vitomir Ujčić, predgovor, u: Tugomil Ujčić, Brionska balada, Pazin – Pula 1958.; Miroslav Bertoša, „Uz novu zbirku pjesama Tugomila Ujčića“, Istarski mo

pularnih kulturnopovijesnih tekstova: Sadržaj(i) opera (1938.), Grad gradile vile, prikaz povijesti Motovuna (1969.), Hod pokoljenja nad ponorom Pazinčice, o Pazinu u XIX. i XX. st. (1969.) te brošure

Pula, 8. studenog 1979), akademski glazbenik, udaraljkaš i pedagog, nastupao je i snimao sa: Sharon Isbin, proslavljenom američkom klasičnom gitaristicom i laureatom nagrade Grammy, britanskim jazz/st

Pula 2007.) i prvu dječju knjigu na cakavici Kalendaj (Labin 2008.), u kojoj je svojom poezijom ispjevala 12 mjeseci kalendarske godine. Pjesme su joj uvrštene u zbirku dijalektalne poezije Lipa nan j

Pula, 8.VI.1961.). Djetinjstvo i mladost provela je u Umagu, a krajem 1970-ih otišla je u Zagreb na studij defektologije. Njezin rad na području glazbe osim pjevanja uključuje pisanje tekstova,

pularnijih pjevača u Hrvatskoj, a veliku popularnost uživa i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori. Objavio je 20-ak albuma, kompilacija i koncertnih albuma. Surađivao je s

Pula, 28.III.1913. - okolica Skadra, Albanija, 8.IV.1939.). Otac Rodolfo, kovač, bio je iz Farre d'Isonzo u Furlaniji, a majka Caterina rođ. Zar (Car) iz Crikvenice. U rodnom gradu školovao

Pula, 2.IV.1898. – Mont Valerien, Francuska, 16. ili 17.IV.1942.). Izučio mehaničarski zanat, sudjelovao u I. svjetskom ratu, postao članom Socijalističke stranke, a poslije KPI (Komunistička

Pula, 18.I.1926. - Desenzano del Garda, 21.XII.2012.). Karijeru je započela 1940., a vrlo brzo je počela surađivati s Albertom Semprinijem, talijanskim glazbenikom koji je u Milanu vodio više instr

Pula, 14.I.2017.). Po završetku talijanske osnovne škole u Buzetu školovanje je nastavio u Zagrebu, ali je pohađanje klasične gimnazije prekinuo 1941. kad se vratio u Istru po nalogu Komunističke p

Pula, 19.II.1971. - Poreč, 20.I.1998.). U Poreču, gdje je živio, završio je osnovnu školu, a 1989. u Puli Srednju školu za grafički dizajn. Od 1990. do 1992. studira slikarstvo na venecijanskoj Acc

Pula i tadanje Mjesne zajednice Vodnjan da se bogato sakralno umjetničko naslijeđe vodnjanske župe predstavi u obliku izložbe. Ostvarenje je bilo povjereno Arheološkomu muzeju Istre u Puli i upravi

Pula, 31.VII.1952.), Školovala se na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti u klasi profesora Alberta Kinerta, gdje je diplomirala 1976. Tri godine kasnije u istoj klasi stječe titulu specijalist

Pula (dionica D21).. Kamen koji se vadi kredni je donjoaptski vapnenac poznat pod proizvođačkim nazivima Selina, Bale, Istarski žuti (Giallo d'Istria, Istrian Yellow) i dr. Slojevi koji se eksp

Pula–Kopar–Trst (D-21). Stanovnici bave se poljodjelstvom i stočarstvom. S obzirom na položaj na raskrižju cesta, važan je i tranzitni turizam. Naselje ima gradinski karakter, a cijelo je

Literatura : Pula, Pula 1988.; Thomas J. McCormick, Charles Louis Clerisseau and the Genesis of Neoclassicism, New York 1990.

Clérisseau, Charles-Louis, arhitekt, slikar i crtač (Pariz, 28.VIII.1721. – Auteuil, 19.I.1820.). Proučavao je antičke spomenike u Rimu, gdje je upoznao Johanna Joachima Winckelmanna t

Literatura : Pula s okolicom, Pula 1996., 59-62; Antun Travirka, Istra: Povijest, kultura, umjetnička baština, Zadar 2001., 106-108.

Dvojna vrata (srednjovjekovni tal. naziv Porta Gemina ili S. Caterina), antički spomenik u Puli. Vjerojatno su sagrađena krajem II. st.; pretpostavlja se da su imala imala dekorativnu funkciju ulaz

...Pula, 2.VII.1967.). Na Visokoj učiteljskoj školi u Zagrebu 1925. diplomirao za učitelja fizike i kemije. Kao predavač,

Pula, 9.II.1925.). Školovao se u Cluju i Iaşiju u Rumunjskoj kamo ga je poveo Teodor Burada sa Sveučilišta u Iaşiju shvaćajući ugroženost istrorumunjskih idioma. Kao učitelj vratio se u Istru 1900.

Literatura : Pula 2001.

Pula, Pula-Labin-Rijeka, Matulji-Učka-Pazin-Vodnjan, Poreč-Pazin, Črni Kal-Buzet-Lupoglav te Trst-Hrpelje-Kozina-Ilirska Bistrica-Matulji. U Istri je također 821 km regionalnih i županijskih cesta te

Pula, dolina Raše, Rabac, Plomin, Rijeka i dr.). Uspostavljene su i pomorske veze među jadranskim gradovima (Pula, Zadar, Ancona, Trst, Akvileja, Ravena). Mletačka Republika izgradila je opremila veli