Pazinskog kolegija (1998.), kao jedno od antologijskih ostvarenja hrvatske i istarske arhitekture. Sportska dvorana u Pazinu donijela mu je najviše priznanje - godišnju nagradu Udruženja Hrvatskih
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazina, prije ulaska u Lindar, nalazi se s lijeve strane crkva sv. Katarine. To je jedna od četiri crkve u mjestu. Ova crkva slovi za jako ukrašenu zbog lopice (lođe) na pročelju i zvjezdolike rozete
Pazinom (današnji Kamužov brig) te odanle na velike blagdane putovao u Pićan i u katedrali održavao bogoslužje. Neki povjesnici, napose talijanski, smatrajući Istarski razvod krivotvorinom, osporav
Frlanić (Forlanich), Vicenc (Vicenzo), svećenik i kroničar (Boljun, oko 1550. - Boljun, 12.IX.1612.). Bio je župnik i javni bilježnik u Boljunu, gdje je od 1576. glagoljicom upisivao podatke u mati
Pazinsku knežiju, Kastavsku gospoštiju s Mošćenicama i Veprincem, Rijeku i Hrvatsko primorje. Slabo su očuvani arhivski fondovi Tajnoga vijeća (Innerösterreichische Geheimrat) - samo u zbirci
Červar, Šime, svećenik, političar (Poreč, 17.X.1874. – Dutovlje kraj Sežane, 17.I.1931.). Otac mu je bio Mihovil/Mijo Červar, sin sestre biskupa Jurja Dobrile, majka Katerina, rođ. Lovrinović
Pazinu, Rovinju, Šišanu, Taru, Balama i Višnjanu.U Zoni B u Bujama, Kopru, Izoli, Piranu i Umagu prvo su 1945–46. osnovane zajednice narodne kulture, koje su se preuredile u CIC te 1950. ušle u okvire
Pazinu 1912. katolički učiteljski list s istoimenim naslovom. U razdoblju talijanske okupacije i fašističkog terora jedini katolički list na hrvatskome bio je Pučki prijatelj, koji je izlazio u Trstu
Pazinsku knežiju i gospoštiju Lupoglav, a najstariji je među njima urbar Pazinske knežije iz 1498. Iako je vođenje urbara karakteristično za njemačko-austrijske zemlje, sačuvano je i nekoliko urbara i
Pazinu [VHARP], 1969., 14), Oko pripadnosti Kvarnerskih otoka 1848/49. i 1861. god. (VHARP, 1982., 25), Poreština sredinom 19. stoljeća (Porečki zbornik, 1986., 2). Važna su i njegova istraživanja rev
Pazinu je osnovana Likovna galerija (1983.). Od likovnih galerija u sklopu prostora zbirki i muzeja najstarija je Moderna galerija muzeja u Rovinju, koja djeluje od 1954 (Zavičajni muzej grada Rovi
Pazin (kršteni 1582.; vjenčani 1597.), Brtonigla (kršteni 1583.), Motovun (1586.), Galižana (1590.), Lindar (1591.), Novigrad (vjenčani 1591.; kršteni 1592.) i Vodnjan (vjenčani 1596.). Matice umrlih
Pazin osnovan je 28.XII.1952. (kao Dom narodnoga zdravlja) od Kotarske zdravstvene stanice Pazin i Civilne bolnice Pazin (30 kreveta) te ambulanta u Motovunu i Tinjanu, a poslije su otvorene još ambul
Pazina; općina Cerovlje. Leži kraj ceste Pazin – Cerovlje – Buzet, iznad slijeva Butonige. Stanovnik je Dragućȃn i Dragućȁn, stanovnica Dragućȃnka, a pridjev dragȕćski i dragȗćski.
Pazinu. Godine 1955. osniva se Narodni muzej Pazina (od 1956. Muzej grada Pazina), a 1957. formira se etnografska zbirka iz koje će 1962. nastati Etnografski muzej Istre. Svi nabrojani muzeji nalazili
Pazinu, zatim je bio veterinarski inspektor Zajednice općina Rijeka sa sjedištem u Puli do 1977. Objavio je petnaestak stručnih i popularnih rasprava. Bio je i vrsni poznavatelj gljiva, te provodio
Pazinske knežije. U idućim se stoljećima naslov kneza širi na ljude raznih položaja u feudalnoj upravi.
Pazinskom knežijom. U dokumentima su zabilježeni Antonio (1767), Giuseppe Laderchi (1769), Raimondo (1796. i 1807) i Enea Francesco (1824).
Šareni Majstor, anonimni kasnogotički slikar i kipar koji je djelovao u Istri i Sloveniji potkraj XV.st. Prvi ga je uočio B. Fučić, koji je u njegov opus uvrstio zidne slike u Sv. Mariji od Lakuća,
Pazin 1998). http://www.dvegrajci.hr/
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...