Pazina, Šušnjevice i Tunela Učka, Plomina i Liburnije te Labina. Stanovnik je Vozȉlić, stanovnica Vozȉlinka, a pridjev vozȉlički. Stanovništvo je vezano uz poljodjelstvo (vinova loza, masline) t
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu, zatim u Muzejskoj zbirci u Buzetu, gdje se posvetila nabavi i zaštiti etnografske građe, preuređenju stalnog postava, postavljanju etnografskih izložba obrta u Buzetu i organizaciji povremenih
Pazinu te u sjemeništu na zagrebačkoj Šalati gdje maturirao 1959. Prve tri godine teološkog studija završio je na Visokoj teološkoj školi u Pazinu, a zatim 1964.-1972. studira u Rimu na Papinskom sveu
Pazina i Poreča (Višnjana). Stanovnik je Karobjȃn i Karȍjac, stanovnica Karobjȃnka i Karȏjka, pridjev karobjȃnski i karȏjski. Stanovnici se bave pretežito poljodjelstvom (vinova loza, masline, p
Pazina, a potječe iz Sv. Marije Svetomore kraj Modrušani na Žminjšćini.
Pazinu čuvaju se tri primjerka vodnjanskog statuta: 1. Dello Statuto della Terra di Dignano, prijepis iz XVIII. stoljeća, 2. Statuto di Dignano 1492., prijepis iz druge polovice XVIII. stoljeća, 3. St
Pazinskog kolegija (1998.), kao jedno od antologijskih ostvarenja hrvatske i istarske arhitekture. Sportska dvorana u Pazinu donijela mu je najviše priznanje - godišnju nagradu Udruženja Hrvatskih
Pazina, prije ulaska u Lindar, nalazi se s lijeve strane crkva sv. Katarine. To je jedna od četiri crkve u mjestu. Ova crkva slovi za jako ukrašenu zbog lopice (lođe) na pročelju i zvjezdolike rozete
Pazinom (današnji Kamužov brig) te odanle na velike blagdane putovao u Pićan i u katedrali održavao bogoslužje. Neki povjesnici, napose talijanski, smatrajući Istarski razvod krivotvorinom, osporav
Frlanić (Forlanich), Vicenc (Vicenzo), svećenik i kroničar (Boljun, oko 1550. - Boljun, 12.IX.1612.). Bio je župnik i javni bilježnik u Boljunu, gdje je od 1576. glagoljicom upisivao podatke u mati
Pazinsku knežiju, Kastavsku gospoštiju s Mošćenicama i Veprincem, Rijeku i Hrvatsko primorje. Slabo su očuvani arhivski fondovi Tajnoga vijeća (Innerösterreichische Geheimrat) - samo u zbirci
Červar, Šime, svećenik, političar (Poreč, 17.X.1874. – Dutovlje kraj Sežane, 17.I.1931.). Otac mu je bio Mihovil/Mijo Červar, sin sestre biskupa Jurja Dobrile, majka Katerina, rođ. Lovrinović
Pazinu, Rovinju, Šišanu, Taru, Balama i Višnjanu.U Zoni B u Bujama, Kopru, Izoli, Piranu i Umagu prvo su 1945–46. osnovane zajednice narodne kulture, koje su se preuredile u CIC te 1950. ušle u okvire
Pazinu 1912. katolički učiteljski list s istoimenim naslovom. U razdoblju talijanske okupacije i fašističkog terora jedini katolički list na hrvatskome bio je Pučki prijatelj, koji je izlazio u Trstu
Pazinsku knežiju i gospoštiju Lupoglav, a najstariji je među njima urbar Pazinske knežije iz 1498. Iako je vođenje urbara karakteristično za njemačko-austrijske zemlje, sačuvano je i nekoliko urbara i
Pazinu [VHARP], 1969., 14), Oko pripadnosti Kvarnerskih otoka 1848/49. i 1861. god. (VHARP, 1982., 25), Poreština sredinom 19. stoljeća (Porečki zbornik, 1986., 2). Važna su i njegova istraživanja rev
Pazinu je osnovana Likovna galerija (1983.). Od likovnih galerija u sklopu prostora zbirki i muzeja najstarija je Moderna galerija muzeja u Rovinju, koja djeluje od 1954 (Zavičajni muzej grada Rovi
Pazin (kršteni 1582.; vjenčani 1597.), Brtonigla (kršteni 1583.), Motovun (1586.), Galižana (1590.), Lindar (1591.), Novigrad (vjenčani 1591.; kršteni 1592.) i Vodnjan (vjenčani 1596.). Matice umrlih
Pazin osnovan je 28.XII.1952. (kao Dom narodnoga zdravlja) od Kotarske zdravstvene stanice Pazin i Civilne bolnice Pazin (30 kreveta) te ambulanta u Motovunu i Tinjanu, a poslije su otvorene još ambul
Pazina; općina Cerovlje. Leži kraj ceste Pazin – Cerovlje – Buzet, iznad slijeva Butonige. Stanovnik je Dragućȃn i Dragućȁn, stanovnica Dragućȃnka, a pridjev dragȕćski i dragȗćski.
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...