Koparskih brda (45°30′N; 13°43′E; 280 m nadmorske visine), 927 stanovnika (2022.); općina Kopar. Smješteno 1,2 km od glavne ceste Kopar - Dragonja - Buje, na sljemenu između pob
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
Kopar (Koparska pruga, otvorena 1967.), zbog čega je Divača postala važno prometno čvorište istarskog područja, preko kojega je željeznička mreža Istre povezana sa zaleđem. Putnici iz Istre za Ljublja
Kopar, oko 1500. - Kopar, ? 1576.). Rodio se u uglednoj plemićkoj obitelji. Posvetivši se svećeničkom pozivu zarana se istaknuo sposobnošću, pa je obnašao visoke dužnosti i obavljao odgovorne zadat
Kopar. Od 1691. do izumiranja i prelaska nasljedstva na obitelj Gravisi 1782. imala je pravo ribolova u Limskome kanalu. Andrea (XVI.st.), podnositelj zamolbe za primanje u koparsko Gradsko vijeće 1
Koparskih brda (45°27′N; 13°51′E; 465 m nadmorske visine); 61 stanovnik (2020.); općina Kopar. Oko 0,5 km udaljen je od ceste Gračišče- Brezovica-Oprtalj. Malobrojno stanovništv
Koparskih brda, na cesti Kopar-Marezige (45°31′N; 13°47′E; 24 m nadm. vis.); 436 st. (2002), općina Kopar. Leži kraj podnožja Marežganskoga brijega, na južnom rubu doline rijeke Badaševice. Dijelovi n
koparska plemićka obitelj XIV.-XIX. st. Pietro Ottaccio s nekoliko je članova porodice sudjelovao u koparskom ustanku 1348. U registar koparskog plemstva 1431. upisan je Dominico de Octatio; Bertuc
koparskih brda (45°28′N; 13°40′E; 20m nadm. vis.); 296st. (2002), u općini Piran. Smješteno je uz slov. granicu, uz cestu Kopar–Kaštel–Buje (cestovni granični prijelaz), na rubu naplavnih dolina potok
Kopar, 8.I.1745. – Kopar, 30.IX.1815.). Latinsku školu pohađao je u rodnom gradu 1760.–64., potom je studirao humanističke znanosti, retoriku i filozofiju u Veneciji 1764.–68., a
Koparskih brda (45°30′N; 13°41′E; 205 m nadm. vis.); 156 st. (2002); općina Piran. Nalazi se iznad ceste Kopar-Dragonja-Buje, na uskoj izbočini na rubu sljemena koje se strmo spušta u dolinu potoka Dr
Koparskih brda, u općini Kopar (45°29′N; 13°47 E; nadmorska visina 329 m); 76 stanovnika (2023.). Leži na istaknutom grebenu između Rokave i Dragonje, 2,2 km jugozapadno od Boršta.
Koparskih brda (45°29′N; 13°43′E; 260 m nadm. vis.); 201 st. (2002), u općini Kopar. Leži na sjevernim padanima iznad rijeke Dragonje, ispod ruba sljemena. Iznad jezgre sela nalazi se zaselak Breči, p
Koparskim brdima, oko 3 km jugoistočno od Izole (45°31′N; 13°42′E; 243 m nadmorske visine); 624 stanovnika (2022.), općina Kopar. Smješten je na grebenu koji se od uzvisine Turn
koparski biskup (Mavčiče kraj Kranja, 5.V.1910. - Kopar, 24.XII.1994.). Gimnaziju je završio u biskupskom zavodu u Šentvidu kraj Ljubljane, teologiju u Ljubljani, gdje je i doktorirao. Za svećenika
...Koparskih brda (13°38′E; 45°30′N; 20 m nadm. vis.); 910 st. (2002). Smješteno je ponad doline Jernejskoga potoka, u zaleđu sečovljanskih solan
Kopar, poč. XV. st. - Kopar, 1488). Porijeklom iz istarske plemićke obitelji, u poticajnom Kopru počeo se zanimati za filozofiju. Studirao je potom medicinu u Padovi gdje je 1430-31. bio rektor Filozo
Kopar. Smješten je 11 km sjeveroistočno od Kopra, na vrhu Tinjanskog brda (374 m) s pogledom na Tršćanski i Koparski zaljev, te na krški rub. Na padinama brda smješteni su zaseoci Slatine, Kolombar
Kopar. Leži na flišnoj podlozi u zavjetrini, pod okomitim stijenama kraške visoravni. Nalazi se na lokalnoj cesti i željezničkoj pruzi Kopar – Divača (Koparska pruga). Malobrojno stanovništvo
Koparskih brda (45°30′N; 13°46′E; 340 m nadmorske visine); 184 stanovnika (2021.), općina Kopar. Smješten je između rijeka Badaševice i Rokave, uza sljemensku cestu Šmarje - Mar
Koparskoga zaljeva. Na vrhu su ruševine crkve iz IX. st. Padine Markovca ponegdje se strmo spuštaju do obale s klifom, koji od mora odvaja nasip nekadanje uskotračne željeznice Trst-Poreč i ceste Kopa
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...