buzetski obrti. U Buzetskom zborniku objavio je Prilog za proučavanje etnografije (1977., 2) i Ciglane na području općine Buzet (1978., 3); s Božom Jakovljevićem objavio je Vodič kroz Buzet i Zavič

Literatura : Buzetu i Buzeštini, Buzet 1966.; Božo Jakovljević, "Još nešto o Franu Flegu", ibid.; isti, "Pisma Frana Flega", Istarski mozaik, 1972., 2; Božo Milanović, Hrvatski narodni preporod

Buzeta, 25.XII.1930.). Otac mu je bio Sebastijan Flego, obiteljskoga nadimka Franki, a majka Eufemija, rođ. Flego. Kako je u Buzetu postojala samo talijanska osnovna škola, polazio ju je dvije g

Buzetu. Potom je bio tehnolog u koparskoj tvornici motornih vozila Tomos i pripremao izgradnju Tomosova pogona u Buzetu, kojim je poslije i upravljao. Nakon osnutka poduzeća Cimos postaje upravitel

Buzeta (45°26′N; 13°57′E; 119 m nadmorske visine); 222 stanovnika (2021.), grad Buzet. Nalazi se na cesti Buzet – Sočerga (državna cesta D201, Buzet - granični prijelaz Po

buzetski kancelar, ujedno i kancelar feuda (markizata) Kostel (Pietrapelosa). Potječe iz domaće plemićke obitelji Sotolić koju je buzetski župnik Pietro (Petar) Flego svrstavao među sedam najznačajnij

Buzet, 24.VIII.1663.). Bio je buzetski župnik. Surađivao je s novigradskim biskupom i znanstvenikom Giacomom Filippom Tomasinijem (Tommasini) za kojeg je 1646. napisao opsežno izvješće o povijesti,

Buzet, zatim je postao član izvršnog odbora, povjerenik te predsjednik Savjeta za prosvjetu i kulturu buzetskog kotara (1950.-52.). U Buzetu se 1954. oženio učiteljicom Dragicom Komes s kojom je im

Buzetski dani u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora u Buzetu, pripremaju se različite izložbe, koncerti i dr. kult. manifestacije te samanj (sajam). Kao samanj i fešta (slavlje) cijele općine slavi

Buzetu do 1882., a zatim u Trstu župnik i biskupski nadzornik za vjeronauk. Počasnim kanonikom postao je 1892., dekanom 1894. te kanonikom 1904. Bio je zastupnik vanjskih općina Kopra, Pirana i Buz

Buzetu (1970.), odmaralište INA-e na Učki (1978.), te stambeno-poslovna zgrada u Buzetu (1965.).

Buzet, 31.VII.1731. - Buzet, 1817.). Odlukom dužda Francesca Loredana naslijedio je 1754. na mjestu kapetana-valputa (valput) svog oca Karla. Nakon propasti Mletačke Republike dekretom grofa Raimon

Buzeta (45°26′N; 13°55′E; 355 m nadm. vis.); 17 st. (2001), grad Buzet. Smješten je na strmom brijegu iznad duboko usječene doline sustava potoka koji se ulijevaju u Bračanu, desni pritok Mirne.Izolir

...Buzeta na podnožju Cunjskog brijega uz cestu prema Rijeci. Draga skuplja vodu iz Čiri

Bargnani, Giulio Cesare, austrijski državni savjetnik (Brescia, 10.V.1757. – Brescia, 14.VI.1825.). Školovao se u Brescii i Bologni. Nakon što je Brescia postala slobodna republika, s dolask

...Buzetski kras, Slovenski kras, Opatijski kras). Specifičnosti krša na prostoru sjevernog dijela istarskog

Buzeta (45°26′N; 14°0′E); 502 m nadm. vis.); 31 st. (2001), općina Lanišće.Nalazi se na odvojku ceste Buzet–Brest, na rubu stepenaste visoravni. Malobrojni stanovnici bave se tradicijskim poljodjelstv

Buzet kotareve Kastav, Lovran, Kras, Buzet, Motovun i Buje. Potkraj kolovoza 1944. preustrojem Kotarskoga NOO-a za Pulu osnovana su dva kotarska NOO-a: za Pulu i za Prodol. U novi kotar pripali su opć

Buzetu. Godine 1918. izabran je u buzetski odbor Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba. Poslije okupacije talijanske ga vlasti okrivljuju da u propovijedima politizira. Dan uoči raspuštanja Naro

Buzet (45°22′N; 14°3′E; 279m nadm. vis.); 59st. (2001). Nalazi se uz cestu između Roča i Huma, na putu kojim prolazi Aleja glagoljaša. Stanovnici se ugl. bave tradicionalnim poljodjelstvom i stočarstv

Buzeta) Zajednicu Buzeta, Roča i Sovinjaka u egzilu, kojoj je bila i dugogodišnja predsjednica. U više mandata bila je i potpredsjednica Udruženja istarskih zajednica (Associazione delle Comunit&agrav