Buzetu te Narodnome muzeju u Labinu; lat. natpisa ima još u lapidarijima u Roču, Motovunu, Umagu (Gradski muzej) i Novigradu. Tal. humanist Cirijak iz Ankone prikupljao je i natpise iz Istre (zna se
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzet, Poreč, Rovinj, Labin i dr.). Objekti za sportove na vodi počeli su se graditi u obalnim gradovima već u drugoj polovici XIX. st., posebice u Puli: pontonsko kupalište Stengel, željezničarsko
Buzet 1969., a prvi ciklus završava s Rovinjom 1977. Tako organiziran sustav nije, međutim, dao i odgovarajuće rezultate u dostignutoj kakvoći realizacije, pa većem dijelu novoizgrađenih naselja u fun
Buzetu) i Jugoslavije (u Skoplju). Iz te generacije seniorske reprezentativke postale su Adriana Prosenjak i Karmen Kokot. Vodio je i ženske rukometne ekipe riječkog Zameta (1992.) i pulskog Transi
Buzeta, Dobrinja na Krku i Maloga Lošinja. Okupila je tada 19 različitih zadruga, a do I. svjetskog rata mreža zadružnih organizacija znatno je proširena. U Gorici je 1904. utemeljena Goriška zveza go
Buzeta, kojima su dijelovi sadašnje oprtaljske općine ranije pripadali, a na sjeveru graniči sa Slovenijom. Površina joj je 61 km2, broji 748 stanovnika (2021.). Uz Oprtalj u njezinom su sastavu nasel
Buzet, Pazin, Poreč, Motovun, Zagreb, Rijeka, Split, Karlovac, Velika Gorica, Beč, Beograd, Sarajevo, Bologna, Maribor i drugdje). Oblikovao je brojne spomenike i skulpture u javnim prostorima Istre,
Štokovac (Stocovaz), Otavio (Ottavio) – Rapatočki, stolar, svirač i graditelj bajseva i violina (Kolari kod Šterne, 3.IV.1921. – Kolari, 31.I.2006.). Otac mu je bio Antonio Stocovaz, ma
Buzetu (Mala vrata, 1592). Poseban su slučaj vrata pulske tvrđave (Kaštel) koja je 1632. izgradio Antoine De Ville. U XIX. st., gradske se zidine demilitariziraju i djelomično uklanjaju, gradovi gube
Buzeta, a do kraja školske godine 1943./44. radilo je 46 osnovnih škola. Oblasni narodnooslobodilački (NOO) za Istru tiskao je 1944. Početnicu te 1945. Istarsku početnicu za narod (početnice). Od
Buzet-Lupoglav te Trst-Hrpelje-Kozina-Ilirska Bistrica-Matulji. U Istri je također 821 km regionalnih i županijskih cesta te 1.056 km lokalnih cesta, što ne uključuje seoske ceste. Oko 120 km makadams
Buzetu. Godine 1940. imenovan je upraviteljem župe u Zamasku, odakle je upravljao župom Kašćerga, kamo se preselio 1942. Tu je sa župljanima prošao nevolje i strahote rata. Nakon pada Italije i u vrij
Buzetu. Giovanni Battista, general (XVI.–XVII. st.), istaknuo se 1606. u borbama sa senjskim uskocima. Splitski su knezovi i kapetani bili Giacomo (1613.–15.) i Lorenzo (1623.–24.).
Buzet i Kostel, ali i osvojiti samu Akvileju, čime je mletački dužd nominalno postao istarskim markgrofom. Iz tog su višestoljetnog sukoba na kraju kao pobjednici izašli Venecija i knezovi Gorički. Is
Buzet i da se rašporska utvrda najvećim dijelom poruši. Protivno odredbama primirja između Venecije i Njemačkog Carstva, rašporski je kapetan Franjo Marcello dao 1513. obnoviti utvrdu, ali ju je Krsto
Buzeta pao u rusko zarobljeništvo na Sjevernom bojištu. U istom broju javlja i vijest o pogibiji učitelja Josipa Butkovića rodom iz Vrbnika. On je bio učitelj u školi u Pomeru pokraj Pule, a poginuo j
buzetskoga kanonika i notara carskom ovlašću iz 1548. Postoje i drugi prijevodi, na latinski i talijanski jezik. Takva nepouzdana tradicija hrvatskog teksta i njegovih prijevoda, u XIX. st. među ta
Buzet, Pazin, Labin), među kojima je najsloženije zadaće u održavanju sigurnosti i obrane imao pulski štab (osnovan 12.IX.1991.). Operacije JNA u Sloveniji počele su 26.VI.1991., kada su postrojbe Rij
Buzetu, Gorici, Vogrskom, Krminu, Medeji, Tridentu (Trento) i Bolzanu, nerijetko u Čedadu (Cividale), Lienzu i dvorcu Tirol 1271. povodom diobe kuće Goričkih na dvije grane. Kao osoba od povjerenja, o
Buzet, Hum, Sv. Lovreč Pazenatički, Bale i dr.). Posebnu su ulogu imale utvrde s obiju strana mletačko-austrijske granice, npr. Žminj i Savičenta (Svetvinčenat). Do XV. st. utvrde su bile razmjerno je
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...