završio i teologiju. Za svećenika je zaređen 23.III.1937., a prvu službu imao je u Kašćergi, potom u Slumu i Brestu. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je u Dolenjoj Vasi (Lupoglav), a 1946. postao
Rezultati pretraživanja za: "završ"
završio osnovnu školu, gimnaziju u Pazinu, a Ekonomski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao 1962. Iste se godine zaposlio u tadašnjoj Komunalnoj banci u Pazinu, zatim u tvornici tekstila Pazinci, a
završetku drugoga razreda stupio je u Družbu Isusovu. Studirao je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 24.VI.1973., a nakon ređenja studij je nastavio
Završio je studij na Visokoj školi za šumarstvo u Beču i usporedno učio na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Radio je kao šumar u Češkoj, 1888.-99. u Hrvatskoj i Bosni, potom u Württembergu.
završio srednju tehničku školu. Debitirao je 1957. pobijedivši na Prvom pljesku u zagrebačkom Varijeteu, a 1958. osvojio prvu nagradu publike na festivalu u Opatiji popijevkom Sretna luka Milutina Van
završila je debitiravši u ulozi Ofelije 1932. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Također je glumila u Banja Luci, Splitu, Subotici, Varaždinu, Puli (npr. u Celjskim grofovima, Ženama na Niskawu
završio gimnaziju, potom je unovačen u časničku školu alpinaca. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. kao dragovoljac u Puli pristupa mornaričkoj postrojbi Decima MAS fašističke Talijanske Socij
završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Ljubljani, gdje je 1957. diplomirao na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje. Iste godine preselio se u Pulu gdje je djelovao kao likovni pedagog te
završio je filozofiju i teološke studije u Veneciji, gdje je predavao teologiju. Od 1789. (na poziv Pija VI.) predavač je dogmatike na rimskom kolegiju kongregacije De propaganda fide, a od 1791. (na
završila je studij pjevanja u klasi Nade Puttar Gold i Snježane Bujanović Stanislav. Na prvoj godini studija nastupila je u zagrebačkom opernom studiju HNK-u, u ulozi Clarine iz opere Bračna mjenica G
Završio je koparsku gimnaziju, a kao student prava na padovanskom sveučilištu i novinar bio je u listopadu 1911., zajedno s Luigijem Bilucagliom i Pietrom Almerigognom, među osnivačima protalijanske o
završio 1953. u Zagrebu. Novinarsku karijeru ostvarivao kao glavni i odgovorni urednik Samoborskih novina (1955.) i Požeškoga lista (1956.–57.), dopisnik Glasa Slavonije iz Požege (1958.–61.), Radio-Z
završava i srednju školu te je 1939. zaposlen u općinskoj upravi Mošćeničke Drage, tada pod talijanskom vlašću, kao činovnik. Dolaskom Jugoslavije prelazi u riječku gradsku upravu, potom je šef računo
završio srednju, a 1960. i višu školu za zdravstvene tehničare, te kasnije Fakultet industrijske pedagogije u Rijeci. U potonjem je gradu počeo raditi 1953., najprije na poslovima transfuzije krvi u C
završio "realku" (Realschule). Nakon Prvog svjetskog rata školovanje nastavlja 1920. u Politehničkoj školi u Torinu gdje je 1926. diplomirao elektromehaniku. Kao inženjer radi za telefonsku
završio je u Splitu, a studij latinskog jezika i fonetike započeo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studij klasične filologije (latinski i grčki) nastavio je na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu o
završio 1933. na Tehničkoj visokoj školi u Beču. Nakon školovanja radio je u laboratoriju Poljoprivredne stanice u Splitu 1934.-37., potom 1937.-46. u laboratoriju i pogonu Rafinerije nafte u Sisku, u
završio je u Mrkoplju, a gimnaziju u Delnicama. Glumom se je počeo baviti u gimnaziji, a na Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu primljen je 1955. Iste godine postao je i suradnikom Radio Zagreba. Č
završio 1881. književnost na Sveučilištu u Pisi. Radio je kao profesor književnosti u školama u Bologni, Rimu, Reggiu, Lucci te Pesaru gdje je bio i ravnatelj gimnazije, a kasnije gimnazije u Anconi t
završio četvrti razred pučke škole u Kastvu, nižu gimnaziju u Karlovcu te višu s ispitom zrelosti u Rijeci 1870. Studirao je teologiju u Gorici i pravo u Zagrebu, zatim dvije godine radio u Osijeku ka
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...