koparskom Slovenskom Jadranu te ljubljanskom Gospodarskom koledaru i Ekonomskoj reviji. Sa suprugom Olgom, rođ. Cerkvenik, imao je sinove Bogdana (slovenski akademik, nuklearni fizičar i sveučilišn
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
Kopar, Piran, Poreč i Rovinj, gradovi kojih arhitekturu prepoznaje kao mletačku, čine napuštenima i propalima. Ističe važnost Brijunskog otočja (Brioni) za Pulu te zagovara gradnju novih luka u Meduli
Kopar i Pula) otvoreno ili prikriveno podupirali reformni duh promjena. S druge strane, uzroci nezadovoljstva nisu bili samo gospodarske naravi, nego mnogo više posljedica sablažnjiva ponašanja dijela
Kopar, Izola i Piran, a poslije još jedna za sve tri zajedno. Uloga im je bila dvojaka: surađivale su sa samoupravnim interesnim zajednicama za kulturu, obrazovanje i predškolski odgoj u pitanjima važ
koparska biskupija). Godine 1925. iz biskupije su izuzete župe u Liburniji, koje su ušle u sastav novoosnovane Riječke biskupije. Nakon Osimskih sporazuma o razgraničenju između Italije i Jugoslavi
Zbor svećenika sv. Pavla za Istru, staleško društvo istarskih svećenika utemeljeno 31.VII.1945., sa sjedištem u Pazinu. Pravila mu je nakon početnog odbijanja prihvatio nadležni biskup tršćansko-ko
koparsku učiteljsku školu. Ondje je napisao prve manje tekstove, koje je objavio u Našoj slogi, dopise, crtice, ali i dvije pripovijetke: Bijednici (1885.) i Put u Egipat (1889.). Službovao je kao uči
Koparske i Tršćanske biskupije gotovo da i ne postoji. U riječkom kaptolskom arhivu pronađen je rukopis jedne vizitacije pulskoga biskupa Marcella (1653-61; objavljen u Rijeci 2003). Apostolske vizita
Kopar, 7.III.1854. – Rovinj, 31.VII.1938.). Rođen je u siromašnoj obitelji, ali se željom za znanjem isticao već kao učenik koparske gimnazije (1866.-74.) te je nastavio školovanje na Filozof
Kopar 1929.), Il duomo di Capodistria (Rim 1932.), Il palazzo pretorio, la loggia, il municipio di Capodistria (Bolzano 1932.), Di alcune sculture lignee dell’Istria (AMSI, 1935., 47), La chiesa
Kopar na području Istre četiri su vijadukta: Smelavc (210 m), Črni kal (1065 m), Lama (desna traka 60 m, lijeva 75 m) i Bivje (555 m). Najveći vijadukt Črni kal ima 12 stupova Y izvedbe za dvije trake
koparski podestat Nicolò (XVI–XVII. st.) i rašporski kapetan Marcantonio (XVII. st.).
Koparski im je biskup 1572. odobrio župnika, kojega su plaćali žitelji. U Labinu je 1611. zabilježen ljekarnik Niccolò, a mnogobrojni su članovi obitelji u XVII. i XVIII. st. živjeli u Puli:
koparska obitelj Gavardo i kapetan Raunach iz Trsta te feudalci Petazzi, Kobenzel, Marenzi, Turinetti de Priè i Montecuccoli. Podgrad je potom bio sjedište kotara (Bezirk Podgrad-Castelnuovo ka
koparske televizije i radija na talijanskom jeziku. Mnogo je njegovih emisija o tadašnjim političkim događajima, kao i onih koje su nastojale rasvijetliti razne aspekte lokalne povijesti, s posebnim n
koparski kanonik Annibale Grisonio i negdanji prijatelj koparskoga biskupa Vergerija Girolamo Muzio, poznat po vrlo oštrim spisima (tzv. vergeriane), u kojima je napadao krivovjerje svojega bivšeg pri
Koparskoj, Porečkoj i pulskoj, Riječkoj i Tršćanskoj. Na području Koparske biskupije istarske su župe, ukupno njih 23, obuhvaćene u 4 dekanata – Dekanskom (9 župa), Ilirskobistričkom (2), Kop
Kopar, dolina Mirne, Červar, Poreč, Vrsar, Brijuni, Medulin, Pula, dolina Raše, Rabac, Plomin, Rijeka i dr.). Uspostavljene su i pomorske veze među jadranskim gradovima (Pula, Zadar, Ancona, Trst, Akv
koparskim biskupom. U Puli je Angeli ostao do poraća. Jugoslavenska policija ga je uhitila u Labinu, oslobođen je uz posredovanje porečkog i pulskog biskupa Raffaelea Radossija i 1946. (po nekim izvor
koparski podestat i kapetan. Antonio (?-1679), kapetan Mletačkog zaljeva (1655-56), generalni providur Kandije (1667) i Dalmacije (1670). Bernardo (XVII.st.), podestat Rovinja. Angelo Maria (1726-79),
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...