Buzeta (potpisivao se kao Jacobus Modernus de Pinguente). U kasnijim stoljećima tiskarstvo su malo-pomalo preuzele tiskarske obitelji, u prvom redu u Veneciji, a time je prestalo isticanje pojedini
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzet prije 1529.). Za Mletačke Republike otvaraju se škole višega stupnja: 1610. Collegio dei Nobili u Kopru (Ginnasio Gian Rinaldo Carli), 1794. Gimnazija u Izoli. Škole pohađaju samo dječaci; dj
Buzet i Kaštel (1421.) ovladala je najvećim dijelom Istre, osim srednjeg dijela (Pazinska knežija). Savez između pape, Francuske (zauzela Milansko vojvodstvo), Španjolske i Carstva (Kambrejska (Cambra
Buzet, Vodnjan, Buje i Novigrad. U njima je koncentrirana većina stanovništva te gospodarskih i upravnih funkcija. Gradići u unutrašnjosti nastali su kao srednjovjekovna naselja na vrhovima brežuljaka
Buzet 1997., kao La Borrra na talijanski prepjevao Giacomo Scotti, Buzet 2002. ), slikovnica Una, povedi i mene (i na njemačkom: Istrien im Märchen, kompjutorski fotokolaži Predraga Spasojevića,
Buzetu, Pazinu, Vrsaru i dr. Između I. i II. svjetskog rata uglavnom nastavljaju djelovati kinematografi otvoreni prije rata, osim nekih kina u Puli. Nakon uspostave talijanske vlasti kino Crvenoga kr
Buzeta i Gradola uz vodotok Mirne te u slijevu Rižane u slov. dijelu istar. poluotoka. Jedini podzemni slijev koji odvodi ponorne vode prema moru zabilježen je na vodotoku Pazinčice od Pazinskoga pono
Buzet. Važno je cestovno čvorište, razvijene su trgovinska i uslužna djelatnost te prerađivačka industrija (industrija ukrasnoga kamena i betonskih proizvoda, elektronika). Sjedište je škola i kulturn
buzetska općina. Hrvati su tada bili na vlasti u gotovo svim općinama Liburnije i kvarnerskih otoka, a stvoreni su uvjeti za preuzimanje vlasti u općinama jugoistočne Istre. Na izborima za Pokrajinski
Buzetskom krasu, sjedište rašporskoga kapetana. Početkom XVI. st. nastavljaju se osmanlijski prodori u sjeverne dijelove poluotoka (npr. 1501. i 1511.). Praćeni pljačkom, upadi su negativno djelovali
Buzet, Roč, Karojba, Pomer, Premantura). Studija pod naslovom Istraživanje dijela rimske inzule na Usponu Frana Glavinića broj 6. Prilog topografiji antičke Pule priznata joj je 1979. na Filozofskom f
Buzet na sjeverozap. i jugoist. dio. Morfološke značajke sjeverozap. dijela su rebrasti reljef i pojava slijepih dolina (dolina Pazinskoga potoka i potok Brestovac). Pobrđe je izduženo u smjeru sjever
Milevoj, Marijan, novinar, publicist, humorist, skupljač narodne jezične baštine (Raša, 26.III.1946.). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Labinu, a 1970. diplomirao na Fakultetu političkih nauk
Buzet i Oprtalj, te slovenski dekanati Postojna i Sežana. Trst i okolica (Zona A) te Kopar s okolicom, manji dio sežanskoga dekanata, Novigrad, Umag i cijela Bujština (Zona B) pripadali su Tršćansko-k
Buzeta, gdje nastaje novo i sve popularnije penjalište Kompanj kojeg je tijekom 2007. i 2008. godine uredio Austrijanac Leo Baumgartner sa svojim kolegama.
Arhitektura (lat. architectura, grč. άρχιτέκτων: graditelj), umijeće projektiranja i građenja prostora koje se temelji na uspostavljanju odnosa između unutarnjih i vanjskih prostora građevina. Svojim
Buzet, Rab, Bruxelles, Utrecht, Opatija, Krk, Brseč, Lukovdol i dr.), sudjelovao je na 20-ak simpozija i kolonija te na više od 70 skupnih izložbi, među kojima su najzančajnija Il Concorso Internazion
Buzeta pronađen je langobardski kneževski grob s bogatom opremom (oko 600.) koji je najvjerojatnije pripadao langobardskim graničarima u bizantskoj službi. Langobardski kroničar Pavao Đakon zapisao
Buzet, Lovran, Umag, Novigrad, Svetvinčenat i Vodnjan). Ima, međutim, i odstupanja, primjerice u Puli nakon rimskog razdoblja nad Plateom comunis dominira romanička komunalna palača s ložom u prizemlj
Buzet (Ufficio distrettuale di Pinguente, 1814-68), 35 svežnjeva, zatim Administrativni spisi za Istru i Ursariae Monumenta, koji se čuvaju unutar fonda C. kr. vlade za Primorje u Trstu. U fondovima
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...