Pula punim imenom naziva Colonia Iulia Pollentia Herculanea. Pokraj tog reljefa je vrlo loše sačuvani natpis u dva retka koji spominje rimske građane Lucija Kalpurnija Pizona (u nastavku iza njegova i

Barbarȋga, naselje u blizini istoimenoga rta, na zapadnoj obali Istre, 20 km sjeverozapadno od Pule, 10 km od Vodnjana (44°60′N; 13°45′E); grad Vodnjan. Lokalnom cestom povezana

Palača braće Jaschi, zgrada na istočnim obroncima pulskog brda Zaro koja je pripadala pulskom liječniku Giuseppeu Jaschiju i njegovoj braći.Palača ima prizemlje i dva kata, prostire se duž bivše ulice

Vila Matilde, austrougarska vila na pulskoj Verudi, na križanju Tomasinijeve i Budicinove ulice. Izgrađena je krajem XX. stoljeća, a prvi vlasnici bili su Matilda i Franz Melisch, austrougarski časnik

Monarch, klasa bojnih brodova nastala krajem 19. st. Sagrađena su ukupno tri broda - Wien, Monach i Budapest u pulskom Arsenalu odnosno u trsšćanskom brodogradilištu. Predstavljaju prve kapitalne brod

SMS Admiral Spaun, krstaš klase Admiral Spaun izgrađen u Pomorskom arsenalu u Puli i porinut 1909., a bio je u sastavu divizije koja je djelovala po potrebi na cjelokupnom akvatoriju. Sudjelovao j

Faverija (lat. Faveria), histarska gradina nepoznata smještaja, koju spominje samo Livije (41, 11) u kontekstu opisa rim. osvajanja Istre 177. pr. Kr., zajedno s Mutilom.Kako joj u drugim pisanim vrel

Deželan (mn. deželani i deželane, prema dežela: zemlja, pokrajina), u srednjem vijeku označava prvenstveno mještanina, stanovnika nekoga područja. U Istarskom razvodu deželani su sudionici u razvodnim

Pula preuzeo je zgradu 6.XI.1991. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od travnja 1992. bolnica je prešla u sastav Ministarstva obrane, a potom je dodijeljena Medicinskom centru Pula. Godine 1996. odlučen

Finida (mlet. fineda, od srednjovj. lat. finita: granica), nekadašnji naziv za rubni dio općinskoga područja, koji se do danas zadržao kao čest istar. toponim (Finida). Većinom su to bili pašnjaci, a

Agripin zemljovid (lat. Orbis pictus: naslikani svijet), prikaz svijeta što ga je 20-ih god. pr. Kr. zamislio i dao izraditi rim. vojskovođa i državnik Marko Vipsanije Agripa (Marcus Vipsanius Agrippa

Pula, 14. VII. 1906 - Zagreb, 20. VII. 2001), prevoditelj. Diplomirao je i doktorirao na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Samozatajan intelektualac koji se posvetio prevođenju s engleskoga, f

Pula, 10.VI.2002.). Fotografski je zanat počeo učiti nakon drugoga razreda gimnazije (Brežice, Foto Bevec u Zagrebu, Foto Scherhaus, potom Foto Vigini, te atelijer majstora retuša P. Vekića). Na nj

Pula u okviru kulturno zabavnih programa pod nazivom "Prosinac u gradu".Sajam je osmišljen nakon višegodišnjeg održavanja "Hand made festa" te zbog potrebe izlagača i posjetitelja za sajmom na kojem s

Jakić, Antun (Ante), novinski izdavač (Podgora, 3.VI.1860. - ?, nakon 1909.). Klasičnu gimnaziju završio je 1880. u Splitu, a nakon studija bogoslovije 1884. zaređen te 1885. poslan na službu vojno

...Pula, 26.VIII.2007.). S obitelji se doseljuje u Pulu i pohađa osnovnu školu na Montezaru, gdje upoznaje Zorana Vukelića, Nenada Zeca i

Pula, 23.IX.1902. - Magenta kraj Milana, 25.XII.1975.). Otac mu je bio Nicolò. Školovao se u Puli, Pazinu i Beču. U rodnom gradu bio je pionir aeronautike, sportaš, igrao je nogomet u nog

Pula, 20.XI.1983.). Još u srednjoj školi pohađala je razne radionice i seminare u sklopu MKFM-a (Međunarodni kazališni festival mladih) u Puli kod renomiranih svjetskih i hrvatskih kazališnih pedag

Pula, 29.VIII.1920. - Firenca, 14.I.2006.). U rodnom gradu u mladosti se bavio vodenim sportovima, posebice veslanjem. Nakon kapitulacije Italije kao mladi učitelj i časnik pridružuje se istarskim

Pula, 24.I.2004.). U povijest sportske Pule i Istre ušao je zahvaljujući nastupu na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. Bio je to prvi nastup jednoga pulskoga sportaša na olimpijskim igrama. Veslanj