Pula, 14.I.2005.). U mladosti je bio metalski radnik, a 1960. upisao je studij hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književnosti u Zadru, gdje je i diplomirao. Kratko je živio i radio u Slovenij
Rezultati pretraživanja za: "pula"
Pula, 13.VI.1925. - Bologna, 23.IX.1944.). Vojni je rok služio u talijanskoj mornarici 1942.-43., a nakon kapitulacije fašističke Italije priključio se pokretu otpora i bio je borac partizanske bri
Pula odabrana za ratnu luku i sjedište Pomorskog arsenala. Nadvojvoda Ferdinand Maximilian von Habsburg (Schönbrunn, 1832. - Quoretaro, Meksiko, 1867.). Brat cara Franje Josipa I. dužnost zapovjednik
Pula od 1965. do 1978., potom AMK Buzet (1979.), Auto kluba (AK) INA iz Rijeke (1980.-82.) te AK Pula – Rovinj (1981.-2013.). U bavljenju automobilizmom pomogla mu je i struka, radio je kao a
Pula pretvarali u ekonomske jedinice. U lipnju 1963. Elektroistri Pula pripojeno je do tada samostalno poduzeće Elektra Buje, koje je djelovalo na području općina Buje, Umag i Novigrad kao pogon sa sa
Palača braće Jaschi, zgrada na istočnim obroncima pulskog brda Zaro koja je pripadala pulskom liječniku Giuseppeu Jaschiju i njegovoj braći.Palača ima prizemlje i dva kata, prostire se duž bivše ulice
Vila Matilde, austrougarska vila na pulskoj Verudi, na križanju Tomasinijeve i Budicinove ulice. Izgrađena je krajem XX. stoljeća, a prvi vlasnici bili su Matilda i Franz Melisch, austrougarski časnik
Monarch, klasa bojnih brodova nastala krajem 19. st. Sagrađena su ukupno tri broda - Wien, Monach i Budapest u pulskom Arsenalu odnosno u trsšćanskom brodogradilištu. Predstavljaju prve kapitalne brod
SMS Admiral Spaun, krstaš klase Admiral Spaun izgrađen u Pomorskom arsenalu u Puli i porinut 1909., a bio je u sastavu divizije koja je djelovala po potrebi na cjelokupnom akvatoriju. Sudjelovao j
Faverija (lat. Faveria), histarska gradina nepoznata smještaja, koju spominje samo Livije (41, 11) u kontekstu opisa rim. osvajanja Istre 177. pr. Kr., zajedno s Mutilom.Kako joj u drugim pisanim vrel
Deželan (mn. deželani i deželane, prema dežela: zemlja, pokrajina), u srednjem vijeku označava prvenstveno mještanina, stanovnika nekoga područja. U Istarskom razvodu deželani su sudionici u razvodnim
Pula preuzeo je zgradu 6.XI.1991. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od travnja 1992. bolnica je prešla u sastav Ministarstva obrane, a potom je dodijeljena Medicinskom centru Pula. Godine 1996. odlučen
Finida (mlet. fineda, od srednjovj. lat. finita: granica), nekadašnji naziv za rubni dio općinskoga područja, koji se do danas zadržao kao čest istar. toponim (Finida). Većinom su to bili pašnjaci, a
Pula (D21) te županijske ceste Rovinj–Bale (Ž-5096).Naselje je očuvalo srednjovjekovnu urbanističku strukturu – ostatci obrambenih zidova, kula i vrata. Kaštel (castrum Vallis) pretežito u posjedu akv
Palača Marinoni, objekt na pulskom Forumu, nasuprot Augustovog hrama i Komunalne palače. Spominje se početkom XIX. st. kada je Pulu 1816. godine prvi put posjetio car Franjo I., a palača Marinoni odab
Vila Rizzi, austrougarska vila sagrađena 1898. godine na nekadašnjem području Moncanor, danas zgrada Doma za starije osobe „Vila Maria" u Puli.Bila je obiteljska kuća pulskog gradonačelnika Lodovica R
Candussio, Giovanni, ljekarnik (Buje, 1852. - Trst, 1913.). Kao ljekarnik radio u Poreču, gdje je bio i općinski načelnik. Napisao je priručnik s područja galenske farmacije (Trattato elementare di
...Pula za opskrbu ratne luke i Arsenala u Puli. Njome je 1881. bilo prevezen
Pula, 19.VIII.2002.). Osnovnu je školu polazio u Štokovcima, a sjemenišnu gimnaziju u Kopru, Poreču i Pazinu, gdje je maturirao 1947. Studij teologije završio je u Rijeci. Zaređen je u Puli 12.VII
Literatura : Pula“, Hrvatska tehnička enciklopedija, https://tehnika.lzmk.hr/politehnika-pula/ (11. V. 2023.); Statut Istarskog veleučilišta – Università Istriana di scienze applicate, svibanj 2
Pula – visoka tehničko-poslovna škola, a 2019. mijenja naziv u Istarsko veleučilište – Università istriana di scienze applicate. Osnutak visokoškolskoga politehničkog studija pok
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...