pazinsko sjemenište, gdje je 1957. maturirao. Teologiju je studirao na Visokoj teološkoj školi u Pazinu, uz dvogodišnji prekid zbog služenja vojnog roka, te je 1967. diplomirao. Za svećenika ga je
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinu. Istarsko okružje sastojalo se od 19 kotara (Socerb, Kopar, Piran, Buje, Poreč, Rovinj, Vodnjan, Pula, Motovun, Buzet, Pazin, Labin, Belaj, Lovran, Podgrad, Kastav, Krk, Cres i Lošinj). U svako
...Pazina (45°9′N; 13°55′E; 379 m nadm. vis.); 722st. (2001), sjedište općine. Smješten je na vapnenačkom brdu između Li
Pazinu. Naslikao je slike za župne crkve u Zvonećoj i Hrvojima kraj Kućibrega, za kapelu sv. Roka u Ročkom Polju, za crkvu sv. Marije u Cresu (1849), za kapelu sv. Roka (1850) i privatnu kapelu obitel
Pazinu. Njegova se skulptura često ne uzdiže iznad zanatske kakvoće, kipovi su statični i opisni, dok su dekoracija i arhitektura oltara izvedene u bujnijim baroknim oblicima XVIII. st.
Pazinu, gdje je maturirao 1947. Studij teologije završio je u Rijeci. Zaređen je u Puli 12.VIII.1951. Prvu je pastoralnu službu imao u župi Barban, a u listopadu 1951. imenovan je župnikom u Trviž
Pazina okupljalo je po osnivanju 1903. trideset članova. Istarski sokolaši pripremali su posebne priredbe i vježbe prigodom svečanosti i blagdana, a često su javno nastupali nedjeljom. Po tjelesnoj
Pazinu i Kanfanaru te Učeničkom kulturno-umjetničkom društvu Neven Osnovne škole Šijana iz Pule. Posebno je njegovao istarsku glazbenu baštinu među mladima, koje je poučavao u svirci miha (među nje
pazinsku izdavačku kuću „Josip Turčinović“, koja je nastavila s njezinim izdavanjem. Utemeljitelj, vlasnik, direktor te glavni i odgovorni urednik ZN „Žakan Juri“ bio je hrv
Pazinu, jedan razred u Trstu, a maturirao je 1924. u Ljubljani. Studij prava diplomirao je na ljubljanskom Sveučilištu 1928., a godinu kasnije je stekao titulu doktora prava. Kao pripravnik je radi
Pazin, 1. VII. 1956 - Pula, 10. X. 2008), u javnosti poznat pod nadimkom Pietro, urednik, izdavač i autor prvih fanzina u Hrvatskoj i na području bivše države; organizator punk i rock koncerata, likov
Pazinu.Nešto poslije stranka je u javnosti istupala pod imenom Partito Liberale Nazionale, odn. Partito Liberale Italiano. Tal. je liberalno građanstvo u Istri počelo organiziranije istupati već 1848.
Pazina ima 9 vijadukata: Mrzlići (487 m), Rebri (127 m), Sv. Stjepan (186 m), Dajčići (186 m), Lovrinčići (189 m), Borut (186 m), Drazej (434 m), Pazin (160 m) i Mečari (360 m). Najveći je dug 522 m i
Pazin proučio je A. Šonje. On je držao kako je tijekom ranoga sr. vijeka tamo već bilo naseljenih Slavena, a S. Antoljak da je cesta bila smjerokaz kojim su Avaroslaveni prodirali u Istru. Kako je to
Istarski list, tjednik koji je na hrvatskom jeziku izlazio u Gorici od 11.IV.1929. do 13.XI.1930. Nakon što su talijanske vlasti 1929. zabranile hrvatski i slovenski tisak, bile su to jedine dopušt
Pazinu. Kao vođa narodnjaka, postao je 1895. načelnikom općine Volosko, potom, od 1911., Volosko-Opatija (Abbazia) i ostao na tome mjestu dok ga talijanska okupatorska vlast nije smijenila 1918. Kao č
Pazinu, ali je nakon uspostave talijanske vlasti u Istri poput većine đaka prešao u Karlovac. Diplomirao je 1934. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Surađivao je u emigrantskom listu Istra, te su
Pazinskom kolegiju - klasičnoj gimnaziji, dok je u nakladničkom poduzeću Josip Turčinović d.o.o. u Pazinu obavljala dužnosti lektorice, novinarke i urednice.Od 2000. do 2003. godine bila je tajnica Za
pazinski kapetan i upravitelj knežije (1622.-37.), vrlo sklon lokalnom plemstvu. Živio je uglavnom na svojim posjedima oko Gorice, pa je u njegovo ime Pazinskom knežijom upravljao izabrani namjesnik.
Literatura : pazinskih fragmenata iz početka XIV. stoljeća“, Slovo, 60, Zagreb 2010., 575-608; „Oproštaj od padre Mavra“, Ladonja, travanj 2014., 17; Tomislav Galović, „In memoriam: Fra Mav
pazinskog samostana, u koricama knjiga otkrio je šest glagoljskih fragmenata koji pripadaju istom zborniku iz kojega su od ranije poznati Pazinski fragmenti. Bio je član inicijativnog odbora za obj
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...