Labin), Pazinka, Rovinj, Jadran (Poreč), Umag, Buje, Vrsar, Funtana, Raša 1938, Žminj, Vodnjan, Medulin, Staklar (Pula), Marčana. U sezoni 2004/05. Pula 1856 nastupa u I. hrvatskoj nogometnoj ligi (HN

Labin, Rakalj), a manje je izražena uza zapadnu obalu Istre (Rovinj, Poreč, Umag). Najčešća je zimi, jer je tada najveća razlika u atmosferskom tlaku između visokoga tlaka nad kopnom Dinarida i Jul

Labin, Kopar, Buzet).

Labina i na brionskom otočiću Sv. Jerolim. U Puli je projektirao i izvodio višestambene kuće i stambeno-poslovne palače, vile i manje obiteljske kuće: 1890. kuću Fonda (Flanatička ulica 19), 1898.

Labinu, Umagu, Pazinu, Vodnjanu, Rovinju i drugdje u Hrvatskoj i Sloveniji. Uz više priznanja struke dobitnik je nagrade Dr. Mijo Mirković i Ordena rada sa srebrnim vijencem.

Labin (obnovljena 2022.); Katedra Čakavskoga sabora Mediteranski kiparski simpozij, Labin (1969.); Katedra Čakavskoga sabora Lovran (2010.); Katedra Čakavskoga sabora Modruše, Modruš (2006.); Katedra

Labinski kovari, Misa zahvalnica, Kosci, L'onda del mattino, Labinski balon, Zemlja moje sriće, Okončaj galebe let, Pramaliće, Pod Lindarom, Slika mile Istre naše, Travarica i dr.; dječje: Srebrne

Labinskome statutu iz 1341. U učiteljskome mjesečniku Narodnoj prosvjeti objavio je studiju o Istri i Istranima, koja je poslije izašla u dvjema knjigama: Istra I., Zemlja (1936.) i Istra II., Antropo

Labinštini u zaseoku Veselici. Posljednji brojevi, 82. i 83., izašli su 1. i 2.V.1945. kao Posebno izdanje, kojim se na jednoj stranici u obliku letka obavještavalo pučanstvo Istre o oslobođenju Rovin

Labinu, gdje je 1973. trener Lučano Šumberac utemeljio klub Ippon, koji djeluje i danas. Ostali treneri bili su Gracijano Kiršić, Renato Šumberac, Moreno Franković i Muhamed Aličajić. God. 1996. počeo

Labinu, Rovinju, Istarskim toplicama, Pazinu i dr. Posjećuju ih mnogobrojni ljubitelji gljiva iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Austrije, Njemačke i dr. Zbog gastronomske ponude bogate gljivama, posebi

Labinu te je 1946.-52. radio u prosvjetnoj inspekciji u Rijeci, a potom u Narodnom kazalištu u Rijeci od 1959. Pjesme i prozu za djecu, te čakavsku liriku, objavljivao je u novinama (Glas Istre, Ri

Budiša, Edo, književnik (Rovinj, 20.VIII.1958. – Trst, 25.X.1984.). Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Kao pravnik radio u rodnom gradu. Istaknuti je pripadnik književnog narašt

Stodevetnaesta brigada Hrvatske vojske, postrojba utemeljena 7.IX.1991., popunjavala se vojnicima iz cijele Istre, a po formiranju Stopedesetčetvrte brigade vojnicima iz Puljštine, Rovinjštine i Pazin

Labin, Plomin, Milje) te 1421. predajom Buzeta i Kostela (Pietrapelosa).

Labinšćine u kolovozu 1944. proširila je oslobođeni teritorij. Njezine su akcije djelovale mobilizatorski na stvaranje novih istarskih partizanskih postrojba. Na temelju odluke o izvlačenju partizansk

Labin, Belaj, Lovran, Podgrad, Kastav, Krk, Cres i Lošinj). U svakom je kotaru bilo nekoliko općina. Osim 46 glavnih općina, postojalo je i 380 podopćina. Općinama su upravljali načelnici (podestati),

Seljačke bune, pobune seljaka podložnika protiv feudalnih gospodara do kojih dolazi zbog teška gospodarskog i socijalnog položaja, povećanja naturalnih, novčanih i radnih davanja, ograničavanja lokaln

labinsko brdovito područje, s tipovima tala: vapneno-dolomitne crnice, rendzine, litosoli, smeđe na vapnencu i dolomitu, rigosoli; IV. i V.) područje središnjega brdskoga dijela Istre (Siva Istra) s t

Labina, čime je konačno uspostavljena i veza od Pule i drugih istarskih mjesta do Rijeke. S 52,8 km / 100 km2 cesta, Istra je nakon rata bila najrazvijenija prometna regija, za 18 km / 100 km2 iznad p