Buzetu, Roču, Poreču, Višnjanu, Motovunu, Vrsaru i dr.). Poznati su »morski« hospiciji (hospicij na moru) u Puli (Stoja), u Valdoltri, te bolnički odjeli za hospitalizaciju težih tuberkuloznih bolesni
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzet), tek pokatkad s udvojenom krunom (Vižinada). Poseban su slučaj cisterne u Raklju, koje su izgrađene izvan samoga naselja, i s izrazito velikim priljevnim površinama. Cisterne se nalaze i u svim
Buzetu. U prošlosti je glavnina prometa išla morem, a najvažnije su luke bili Lovran za habsburšku središnju Istru i Volosko kao izlazna luka Kastafšćine. U srednjem vijeku razvili su se Lovran, Mo
Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Rovinj, Bujštine (Umag). Obrtnička komora Istarske županije do kraja travnja 2009. imala je oko 9835 članova. Najveći udio u istar. obrtništvu imaju trgovina, ugostiteljstv
Buzetu (izložbu je postavio AMI Pula 1975), u novije vrijeme i Gradski muzej u Umagu (arheološka zbirka u nastajanju, bogat repertoar povremenih gostujućih izložbi i arheološkog karaktera). Manji lapi
Buzet i Motovun). Car Oton III. (983.–1002.) prepustio je akvilejskim patrijarsima Pazin i Pićan sa svim pravima na području spomenutih gradova s okružjem od triju milja. Patrijarsi su u XII. st
Buzet 30, Grožnjan 6, Vodnjan 24 i Bale 15. Poslije, u siječnju 1571., unovačeno je još 300, a na početku svibnja na »istarsku galiju« ukrcalo se još 300 galijota. Samo u toj bitki sudjelovalo je više
Buzet, Buje, Cres, Čiže, Draguć, Dvigrad, Grožnjan, Kanfanar, Kaštel, Kršan, Lindar, Lovrečica, Mali i Veli Lošinj, Osor, Petrovija, Prnjani, Roč, Rovinj, Umag, Vižinada...). Njegovim zalaganjem posta
Buzeta (do 50 m). Cement pripada skupini u vodi netopljivih hidrauličnih veziva. Po osnovnom kemijskom sastavu razlikuju se dvije osnovne vrste cementa: silikatni (osnovni su nositelji svojstava ka
Buzet-Lupoglav-Pazin-Kanfanar-Pula s odvojkom Kanfanar-Rovinj. Od većih istarskih gradova samo je Pazin dobio prugu u blizini, a Rovinj priključak. Admirali Wilhelm von Tegetthoff i Wüllerstorf-U
Buzetski zbornik, Porečki zbornik, zbornici Cerovlja i Motovuna, Vjesnik istarskog arhiva, zbornik Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899. -1999., monografija Bujština i dr.). Sudjelovao je na više od stoti
Buzet i općina Vrsar, a u drugu fazu još okolna naselja i općine. U alternativi, osmišljenoj poslije potpisivanja sporazuma o zajedničkom ulaganju INAgip (INA i Agip), predviđen je dovod plina u Pulu,
Buzetu, Novigradu, Umagu, Pazinu i Labinu. Neke udruge okupljaju članove s tjelesnom invalidnosti, a druge i ostale osobe s invaliditetom. Članice Saveza su u svom radu samostalne, a putem Saveza obav
Buzeta (V. Girardi-Jurkić), Kringe (Š. Mlakar) i dr. Istarskoj ranokršćanskoj i ranosrednjovjekovnoj arheologiji je pridonio B. Marušić istraživanjem mnogobrojnih crkvenih građevina (Pula, Nezakcij
Buzet, smješteno u selu Drobežija, bio je ranjen u lijevu ruku i zarobljen. U zarobljeništvu su mu nakon nekoliko dana amputirali ruku, a iz bolnice je poslije tri mjeseca pušten kući. Po povratku u L
Buzet Željko Marinac simbolično je predao ključeve „najmanjega grada na svijetu“ predstavniku ČS-a i predsjedniku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti akademiku Grgi Novaku. Istog
Buzet više knjiga, koje je on proslijedio Franji Barbu u Kožljak, nekom Franji u Labin i učitelju Bernardinu u Umag. Mnogo su važniji i opširniji sačuvani rukopisi Valierove vizitacije dijela istarske
Buzeta i Portoroža, pa i šire. Glavnu su ulogu u političkom i javnom životu imali Talijani, koji su na svaki način nastojali da Trst, Istra i Dalmacija postanu talijanske zemlje (iredentizam). Doša
Buzetu i Vodnjanu. Godine 1940. utemeljili su skromni samostan sv. Josipa u Puli, koji su potom napustili, a 1990. izgradili novi samostan sv. Ivana. Još djeluju i u samostanu sv. Franje u Puli. Piran
Buzeta) i Istočno istarsko (područje Labina i Kastva). U geografskom pogledu Istra zauzima iznimno povoljan položaj za uzgoj vinove loze, koja je u antičko doba onamo donesena iz Grčke. Snažan razv
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...