Završio je 1912. Učiteljsku školu u Kastvu. Prvo je radio u Rovinjskome Selu, nakon učitelja Stjepana Žiže. Prihvatio je narodnjačke i prohrvatske ideje Josipa Jurja Strossmayera, potom Matka Lagin
Rezultati pretraživanja za: "završ"
završio u Rimu. Glumio je u kazališnim družinama u Italiji dok 1949. nije došao u Kopar, gdje je glumio i režirao u kazalištu i na radiopostaji. Tadašnje njegove radiodrame bile su iznimno popularne i
Završila je žensku učiteljsku školu u Trstu. Tamo je upoznala Josipa Golmajera (1851.-1922.), koji je 1882. napustio austro-ugarsku Ratnu mornaricu i zaposlio se u trgovačkoj mornarici duge plovidbe,
završio je u Gorici, a zaređen je 21.XII.1896. te inkardiniran u Tršćansko-koparsku biskupiju. Prvo je bio kapelan u Pazinu, 1897.-98., pa u Oprtlju te u župi Sv. Križa u Srdočima na Kastafšćini, u
završio srednju industrijsku školu, zatim je otišao u rat i vratio se u rodni grad 1945., nakon oslobođenja. Nakon kratkovjekog obnašanja pojedinih političkih funkcija započeo je njegov put k afirmaci
završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje se 1945. u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci zaposlila kao bibliotekar-pripravnik. Sudjelovala je u izradi kataloga i u oblikovanju nabavne politi
završio je u Kopru 1897. Položio je ispite osposobljenja za pučke škole s hrvatskim (u Kopru 1899.) i njemačkim nastavnim jezikom (u Ljubljani 1907.). Radio je kao privremeni učitelj u Pićnu (1897.&nd
završio studij arhitekture. Prijateljevao je s tal. kiparom A. Canovom. Bio je voditelj Ureda za graditeljstvo u Trstu (1807), mjerodavan za Trst, Istru, Akvileju i Goricu. God. 1815–18. projektirao j
završila srednju, građansku i učiteljsku školu. Grozote Drugog svjetskog rata osjetila je u rodnoj Krnjeuši, a u Breškama kraj Tuzle je školskih godina 1941/42. i 1942/43. predavala u privatnoj osnovn
završava unisonim ili oktavnim završetkom, karakterističnim za cijelo područje. Pjevanju na tanko i debelo srodno je i osebujno tradicijsko tarankanje. Oba su načina pjevanja tehnički vrlo zahtjevna.
završio u Nürnbergu, a školovanje 1533. nastavio na sveučilištima u Heidelbergu i Wittenbergu, gdje je postao štićenikom Martina Luthera i studentom Philipa Melanchthona. Već 1534. dobio je naslo
završio je u Cuneu, u Torinu je pohađao licej potom vojnu akademiju i dobio čin potporučnika. Sudjelovao je u talijanskom porazu od Austrije kod Custoze 1866., nakon čega izlazi iz aktivne vojne služb
završenoj osnovnoj i srednjoj školi u Puli, studirao je od 1981. grafiku i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i diplomirao 1986. u klasi Miroslava Šuteja. Od 1986. do 1988. radio je
završio u Kopru, a 1947. kao ezul odlazi u Trst gdje je dobio utočište i posao u katoličkoj ustanovi Opera Figli del Popolo svećenika Eduarda Marzarija. Potom je 16 godina radio u Patronatu ACLI-ja (A
završio je u Dekanima, a Veliku carsko-kraljevsku gimnaziju u Pazinu, na hrvatskom jeziku, u vrijeme kad su u njoj radili Vladimir Nazor i Saša Šantel. Po maturi upisao je pravo u Pragu, ali se nakon
završio na Sveučilištu u Padovi, a više je godina uz odvjetnički posao obnašao važne političke i upravne dužnosti. Bio je jedan od najvažnijih predstavnika umjerene struje istarskih talijanskih libera
završetku talijanske osnovne škole u Zrenju je izučio kovački zanat, a u ranoj mladosti uključio se u antifašistički pokret. Kako bi izbjegao služenje talijanske vojske, 1936. je pobjegao u Sušak, gdj
završio u Kopru 1908. Počeo je raditi u Lanišću, ali je već 1909. premješten u Sovinjak. Ondje je 1911. utemeljio Hrvatsku čitaonicu i bio joj tajnikom, a potom je utemeljio i vodio pjevački i tambura
završila likovne akademije ili druge visoke škole za likovnu izobrazbu. HDLU Istre od svojih se početaka bavilo izlagačkom djelatnošću te priređivanjem likovnih manifestacija, izdavanjem grafičkih
Završio je 1913. tehničku vojnu akademiju u Mödlingu kraj Beča. Rat je proveo kao inženjerac na gotovo svim austrougarskim bojištima te je 1919. umirovljen kao satnik, ali je obolio od tuberkuloz
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...