koparskom Savezu kulturno-prosvjetnih organizacija (1962.-63.). U Kopru je imao i atelje, bio je prvi predsjednik koparskog pododbora Društva slovenskih likovnih umjetnika, a u tom je gradu pokrenuo i
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
Kopar, Piran, Buje, Poreč, Rovinj, Vodnjan, Pula, Motovun, Buzet, Pazin, Labin, Belaj, Lovran, Podgrad, Kastav, Krk, Cres i Lošinj). U svakom je kotaru živjelo oko 10 do 12000 stanovnika. Kotaru su na
koparskom biskupu Bartulu Legatu obrazlagajući važnost osnivanja sjemeništa u Pazinu, a ne u Kopru, kako je bilo planirano. Za Mužinu je Pazin bio prikladniji jer se tu, uz njemački i talijanski jezik
Kopar, 7.VIII.1589. – Kopar, 1.I.1627.), također slikar, u dokumentima se navodi kao majstor već sa šesnaest godina.
...Kopar iz Vidma (Udine). Otac Cristofo bi
Kopar je upućen 1947. te je radio na bržem gospodarskom razvitku Istre. Prenosio je znanja u poljodjelstvo, pomorsko gospodarstvo, ribarstvo i turizam. Vodio je obnovu i sanaciju maslinika te proučava
koparskog plemića Gian Stefana Carlija koji je oporučno ostavio gradu Poreču bogatu knjižnicu. Djela su iz razdoblja 16. do 19. stoljeća, najviše iz domena teologije, filozofije, povijesti, književnos
koparskoj postaji TV Koper-Capodistria, čiji se cjelodnevni sportski program, zahvaljujući ugovoru s medijskom kućom Fininvest, mogao pratiti i u cijeloj Italiji. Zahvaljujući stručnosti i rječitosti,
koparski okrug. Godine 1908. i 1914. bio je izabran za poslanika u Istarski sabor. U Pobegima-Lazaretu i Sv. Antonu utemeljio je podružnicu Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. U ricmanjskom je crk
Kopar - Kozina i željeznička pruga Pula - Divača. Stanovnici se uglavnom bave poljodjelstvom ili rade u obližnjoj Kozini. Od 1904. sjedište je župe (danas njome upravlja župnik iz Rodika) s grob
Kopar - Hrvatini - Milje, malogranični je prijelaz Santa Barbara-Kaštelir. Nekoć poljodjelsko naselje postalo je snažno (sub)urbanizirano zaleđe Milja. U naselju je rođen političar Natal Kolarič.
koparskoga L'Unione, a predstavljao je poglede talijanskog liberalnoga kruga (Società politica istriana) objavljujući članke iz istarske zavičajne povijesti, poljodjelstva, industrije i trg
Kopar, Pula, Labin i dr.).
Kopar, u to vrijeme pred stečajem. Unošenjem inovativnih procesa ono doživljava ponovni uzlet, no zbog neslaganja s režimom Banko pada u nemilost, te zbog toga odlučuje napustiti zemlju 1960. godine.
koparskom muzeju radio je 1918.-20., a 1924. uredio je muzej i knjižnicu u Poreču. Pred II. svjetski rat radio je u goričkom vojnom muzeju, a od 1944. u tršćanskom zavodu za zaštitu spomenika (Soprint
koparsko sjemenište, gdje je vjerojatno učio i osnove glazbe. No nije se posvetio svećeničkom zvanju, već je 1708. upisao studij prava u Padovi, a vjenčao se 1710. Tom se ženidbom vjerojatno zamjerio
...Kopar, 1995.). Otac mu je bio učitelj, skladatelj, glazbeni pedagog i zborovođa F
Kopar-Trst. Društvo Istria-Trieste, sa sjedištem u Trstu, prevozilo je putnike i robu između Trsta i sjeverozapadne Istre (Kopar, Piran, Izola, Savudrija, Umag). Razvoju tršćanskoga brodarstva pogodov
Koparska pruga (1967). Osim javnih želj. pruga u Istri postoje i industrijski kolosijeci te dekovilska željeznica. Poč. XX.st. obilježili su tramvaji u Puli, Opatiji i Piranu. Tad su planirane i žičar
Kopar, 23.VII.1370. – Budim, Ugarska, 8.VII.1444.). Nakon završetka prvih škola u Kopru i Padovi postao je 1386. nastavnik dijalektike na studiju u Firenci, gdje je upoznao najvažnije osobe h
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...