Buzet (1970.); Katedra Čakavskoga sabora Cres-Lošinj (osnovana u Velom Lošinju 1987.); Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, Grobnik (1992.); Katedra Čakavskoga sabora Društvo za povjesnicu Klane, Kl

Buzetskom dekanatu su župe: Boljun (sv. Jurja), Brest (Presvetog Trojstva), Buzet (Uznesenja BDM), Črnica (sv. Roka prezbitera [u nastavku sv. Roka]), Dolenja Vas (sv. Martina), Draguć (Sv. Križa), Gr

Buzet 2002), a povezuje se s dopremanjem svježega neprovjerenoga svinjskoga mesa iz unutrašnjosti, što obvezuje na dalje pooštreno provođenje veterinarsko-sanitarnih mjera. Ehinokokoza (pasja trakavic

Buzet-Buje-Kopar. Četrdesetreća divizija odlikovana je Ordenom bratstva i jedinstva I. reda i Ordenom narodnog oslobođenja. Njezinim su imenom nazvane ulice u više istarskih gradova (Pula, Pazin, R

Buzetu radi dobivanja konzumnih jaja. PPK Pazin i Agrokoka Zagreb postavili su temelje modernoga peradarstva u Istri.

Roženice (sopele, sopile, supiele, tororo), istarsko narodno glazbalo tipa oboe rasprostranjeno i po Hrvatskom primorju i otocima, posebno na Krku. Pripadaju skupini aerofonih glazbala, prodorna su

Buzet - Festival istarskih klapa - 2003. - druga nagrada - 2004., 2005., 2006. i 2007. - prva nagrada • Senj - Festival sjevernojadranskih klapa - 2003. - prva nagrada za najbolju debitantsku kla

Buzet 10, Žminj 6 i Rovinj 13. Slične je popise donio i za mjesta na kvarnerskom prostoru (npr. za Trsat te otoke Krk, Cres, Lošinj, Susak, Rab i Pag). No, bilježio je također zapažanja i dojmove o lj

Buzet, Buje, Motovun, Oprtalj, Lovrečica). Rovinjske orgulje u crkvi sv. Eufemije izgradio je Antonio Barbini iz Murana (1754.). Dacci i Callido djelovali su i u Dalmaciji i Hrvatskom primorju, a o

Protestantsko tiskarstvo, tisk. djelatnost hrv. i slov. protestanata u XVI. st., u prvome redu okupljenih oko tiskare u Urachu (Njemačka), što ju je 1561. utemeljio i novčano podupirao štajerski barun

buzetske te ikavske govore sjeverozapadne Istre (Zbornik u čast Stjepana Ivšića, 1963.; Govori jugozapadne Istre, 1964.; Hrvatski dijalektološki zbornik, 1966., Filologija, 1967.). Započeo je rad na n

Buzeta, znameniti lyonski tiskar nota. Prinos glazb. djelovanju dale su obitelji Negri u Labinu i poslije G. R. Carli u Kopru, skladatelji Francesco Usper iz Poreča (oko 1570–1641) i Talijan Gabriello

Sopȅlica (svirȁla, šȗrla, piskȁla, vidȁlica, pastȋrska sopȅlica, pastȋrska svirȁla, frȕla, fisʼcioto), aerofono jednocijevno glazbalo s bridom, izrađeno najčešće od drva. Slična glazbala rasprostra

Buzeta i Del Bello iz Kopra, a u stvaranju tipa obitelj De Franceschi u Segetu kraj Umaga. Dobar rasplodni materijal nalazio se u stajama obitelji Polesini u Červaru (Črvaru) kraj Poreča i benediktins

Buzetska tvornica piva, Cimos i »Nada Dimić« iz Buzeta te Digitron i Feroplast iz Buja značajno su utjecali na standard sjeverne Istre. Tvornica duhana Rovinj bila je stup gospodarstva Rov

Buzetu (15.IX.1996.), Arena radio u Puli (8.II.1997.), Radio Rovinj u Rovinju (14.II.1997.), Radio Stella Maris u Umagu (9.V.2003.), Radio Medulin FM u Medulinu (početak emitiranja 1.II.2018.). Veliki

Buzetu, Roču, Žminju i Dvigradu. Glazbeni časopisi: Sv. Cecilija, Gusle, Glazba, Pjevački vjesnik i dr. informiraju o teoriji, historiografiji, glazb. praksi i rezultatima cecilijanskoga pokreta.

Buzetu i Karniji; Francesco, doktor medicine padovanskoga sveučilišta, službovao u Motovunu, drugim istar. mjestima i u Karniji; Cosmo Damiano, kirurg, laureat Sveučilišta u Padovi; Filippo, sin Gian

Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj). Potkraj 1970-ih i na poč. 1980-ih donosili su se općinski prostorni planovi, a velik dio njih je, nakon mnogih revizija, i danas u primjeni. To su prvi direk

Buzeta, Poreča, pulskoga kaptola i dr.