Labina, satiričke crtice pisala je Silvia Benussi iz Rovinja, kolumnu „Kartulina z Torjona“ iz Labina na tamošnjem dijalektu dugo je objavljivao Marijan Milevoj, humoristične pjesmice rimo
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labinštini je razvio farmu s oko 120 grla. U Istri se uzgaja oko 3000 koza (2003).
Labin, Pićan) istarskoj obali. Stanovnici se bave tradicijskim i suvremenim poljodjelstvom, stočarstvom (farme), malim poduzetništvom i trgovinom. Sjedište je Čakavskog sabora. Položaj grada bio je na
Literatura : labinska-republika.blogspot.hr; digilander.libero.it/lacorsainfinita/guerra2/personaggi/ravnich.htm.
Ravnich, Carlo, talijanski general (Štrmac kod Svete Nedelje, 31.III.1903. - Bordighera, Ligurija, 2.III.1996.). Sa samo 14 godina zapošljava se u rudnicima u Vinežu i Štrmcu, kako bi pomogao u pre
Labinska vještica 1957), Dragutin Savin (balet Balada, 1954), Boris Papandopulo (Čakavska suita za mezzosopran i glasovir, 1955., prerađena i za orkestar; Istarske freske, 1973), Danilo Švara (Sinfoni
Labinu i Buzetu podignuta je pretorska palača, a u srednjem vijeku u Rovinju, Novigradu, Bujama, Plominu i Motovunu komunalne palače, današnji oblik kojih je uglavnom dovršen u XVIII. i XIX. st. U Zav
Labinu (1991.), Bujama (1995.), Vrsaru (1996.) i Fažani (2002.). Objavljuju pjesničke zbirke pisane čakavicom, zbirke pripovijedaka, povijesne knjige, povijesnu esejistiku, zbornike – zavičajne
Hrvatski nacionalni pokret (hrvatski narodni preporod) u Istri, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do početka XX. st. Početnim razdobljem procesa hrvatske nacionalne integracije u Istri
Labin, Medulin, zaljev i otok Verudu, Pulu, Brijune/Brione, Poreč, Novigrad, Umag, Piran, Izolu, Kopar, Milje i Trst te uvale i rtove između njih.
Labin, Plomin, Buzet, Mutvoran i dr.) ili prekinut kontinuitet (Buje, Kopar, Rovinj, Beram, Pićan i dr.), mogu držati urbanim središtima. Gradinskim naseljima Nezakciju, Picugima i Monkodonji kontinui
Labinjani (Labignani), Monforno, Ravan, Rudeli (Rodelli), Rušnjak (Ruscnach), Sirotići (Sirotici / Rosso), Romani; Kaldir: Brdari (Brdari), Brtoši (Bertossi), Brtošići (Bertossichi), Cvitki (Zvitchi),
Labinu, Marija Milosrdnica u Rovinju). Likovna umjetnost baroknoga razdoblja (XVII. i XVIII.st.) u Istri obilježena je djelima inozemnih majstora i uvezenim djelima. Zbog blizine Venecije kao umj. sre
Labinštini. Skromne grafičke opreme i koncipiran dvostupčano, list je umnožavan u opsegu od dviju do šest stranica formata A4, a jedina stalna rubrika bile su mu vijesti s bojišta. Sadržavao je uvo
Labin). Socijalni joj je program bio prilagođen soc. strukturi tih dijelova Istre: ribarima, težacima, sitnim zemljoposjednicima, slobodnim gradskim zanimanjima i inteligenciji. Zauzimala se za ograni
labinska književnica i socijalistica G. Martinuzzi (u početku pod pseudonimom Cornelia). Godine 1887.-88. donosio je satiričko-humoristički prilog El merlo (kos), pisan na dijalektu. Izražavajući tali
Labinu, Mošćeničkoj Dragi i Matuljima (1911), Zamasku (1912), Cerovlju, Punta Križi i Kaldiru (1913), u Krnici i Pićnu (1914) te u Velom Mlunu, Račjoj Vasi, Sv. Ivanu, Štinjanu (pravila potvrđena 1904
Labin. Vegetacija se sastoji od zajednica hrasta medunca (Quercus pubescens) i bijeloga graba (Carpinius orientalis), a radi blizine morske obale na toplijim položajima javlja se i crnika (Quercus
Labinšćini je i vrlo velikih bukalete, zapremnine od četiri pa do osam litara, koje zovu markus.
Labinu, Lošinju, Puli, Raši i Rijeci), Furlanich (u Svetvinčentu i Velom Lošinju), Furlanić (u Brestu pod Učkom, Opatiji, Puli, Raši i Veloj Učki). Osim toga, zabilježena su i prezimena: Carnielli (Ri
Raunicher (Raunacher), plemićka obitelj koja je posjedovala više feuda u austrijskom dijelu Istre i na Krasu, gdje se spominje od XIV. st. Kandler drži da je podrijetlom iz Toscane, gdje se mogla zvat
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...